neizostavan dio ishrane
Cazinska krajina prepoznatljiva po kestenu: Ima ga gotovo na svakom koraku
Zlatko Beganović domaćin kestenijade. Kestena ima mnogo, kaže on, a sade se i plantaže: “Poznati smo po kestenu, vjerovatno je i do klime”
U cijeloj Bosni i Hercegovini Krajina je najpokrivenija kestenovom šumom. Zbog svojih nutritivnih vrijednosti kesten je neizostavan dio ishrane u Krajini, a manifestacije poput tradicionalne pećke Kestenijade slave izobilje kestena koji raste na ovom području.
Miris prženih kestena širom Krajine nagovještava početak jeseni. Berba je u punom jeku, a od prodaje ove jesenje poslastice mnogi ljudi sa ovih prostora preživljavaju, piše Federalna TV.
Jedan od prodavača kestena Armin Durić, kazao je kako je ovo treća sezona kako radi i da je prilično zadovoljan.
Šume kestena se prostiru širom Unsko-sanskog kantona, a u mjestu Pećigrad, nedaleko od Cazina, drvo kestena je gotovo na svakom koraku – u šumama, školskim dvorištima, ispred i iza porodičnih kuća.
Zlatko Beganović domaćin kestenijade. Kestena ima mnogo, kaže on, a sade se i plantaže: “Poznati smo po kestenu, vjerovatno je i do klime”.
Bilo da je riječ o uslovima ili nečem drugom, jedno je sigurno – kesten je jedan od najznačajnijih simbola Cazinske krajine. Najbolje o tome govori činjenica da se već 22 godine zaredom u Pećigradu održava tradicionalna Kestenijada – manifestacija koja okuplja goste iz cijele BiH, ali i regiona.
„Kestenijada je uvijek u subotu – planirano je da se održi onda kada je tu veliki broj ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine. Tu kestenijadu karakteriše pečenje i posluživanje kestena uz kulturno-umjetnički program“, istakao je Nermin Beganović, predsjednik Mjesne zajednice Pećigrad.
Beganović na Kestenijadu dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država – i tako svake godine. Kako navodi, od 22 održane kestenijade u Krajini, on ih je posjetio 20.
Kesten uveliko doprinosi i razvoju pčelarstva na ovim prostorima s obzirom na to da je cazinski kestenov med brendiran i na svjetskom tržištu.
„Zaštitili smo njegovo ime i porijeklo 2010., a upisali u svjetski registar 2018. godine. Da bismo to postigli, morali smo dokazati njegove kvalitete i posebnosti te dokazati da se po kvalitetu razlikuje od drugih kestenovih medova s drugih terena“, precizira pčelar Hazim Hodžić.
Naredne sedmice u Cazinu počinje i Chest Fest – festival kestena čiji je cilj promocija proizvoda od kestena, ali ujedno i razvoj turizma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Opširnije u prilogu Federalne TV: