“Djevojčica, ne nevjesta”: U BiH prisutna trgovina ljudima, posebno prinudni maloljetnički brakovi

Predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i nevladine organizacije danas su u Sarajevu obilježili Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, te poslali poruku da su dječiji i prinudni brakovi teško kršenje ljudskih i dječijih prava, a ne romsko običajno pravo.

– Prema ovogodišnjem istraživanju, koje su provele romske žene u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, 20,89 posto ih smatra da je uredu sklopiti maloljetnički brak, 48 posto ispitanica (od 742 žene) je sklopilo brak prije punoljetstva, dok je 30 posto žena dobilo djecu prije 18 godine – izjavila je zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice i predsjednica Vijeća za djecu BiH Saliha Đuderija.

Samir Rizvo iz Odsjeka za brobu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH naglasio je da je BiH zemlja porijekla gdje se vrbuju žrtve trgovine ljudima, kao i zemlja tranzita i zemlja odredišta u kojoj se dešava trgovina ljudima i iskorištavanje žrtava.

– Da bismo se ovome suprostavili mi definišemo odgovarajuće politike, strategije i akcione planove u cilju da se sinhronizovano djeluje i kako bi svi bili uključeni u borbu protiv trgovine ljudima – dodao je Rizvo.

Prema zvaničnim podacima, skoro 90 posto od ukupnog broja identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima u BiH tokom 2021. godine i u prvih šest mjeseci ove godine bila su djeca. Ona su najčešće eksploatisana u svrhu prosjačenja, prisilnog rada, seksualne eksploatacije, prisiljavanja na kriminalne aktivnosti i prodaje u prinudne brakove, čemu su najviše izložene romske djevojčice.

– Utvrđeno je da često ugovorni i prisilni maloljetnički brakovi ostanu neidentifikovani ili budu evidentirani kao blaže vrste kriminalnih radnji, kao što je zanemarivanje djeteta, polni odnos sa osobom mlađom od 15 godina i slično – rekla je koordinatorica programa borbe protiv trgovine ljudima Fondacija “Lara” Bijeljina Dragana Petrić.

Na obilježavanju Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima prisutnima je zamjenik šefa političkog odjela Ambasade SAD-a u BiH Michael Ahn predstavio godišnji izvještaj State Departmenta, koji je pokazao da vlasti u BiH ulažu veće napore u borbi protiv trgovine ljudima.

Unatoč tome, podvukao je, vlasti nisu ispunile minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti, navodeći da su vlasti identificirale manji broj žrtava, te da organima za provođenje zakona i dalje nedostaju kapaciteti, resursi i stručno znanje što ih onemogućava da provode djelotvorne istrage protiv trgovaca ljudima.

– Organi vlasti nisu istraživali slučajeve potencijalnog prisilnog prosjačenja djece i prisilnog rada u kojem su žrtve Romi, nego su ih radije pravdali kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje vraćajući djecu u njihove porodice čak i onda kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje djece. Vlasti nisu pokazale proaktivna nastojanja u pravcu identifikovanja žrtava, zbog čega su nadležni često kažnjavali žrtve za djela na koja su ih trgovci ljudima prisiljavali – kazao je Ahn.

State Department dao je preporuke kako bi BiH poboljšala status u pogledu trgovine ljudima. Među njima su da treba energično provoditi istrage i izricati zatvorske kazne, obučiti službenike koji prvi dolaze u dodir sa žrtvama, te povećati proaktivna nastojanja pri identificiranju žrtava, posebno prema migrantima, izbjeglicama i Romima.

Također, u BiH potrebno je provesti zakon po kojem bi bilo zabranjeno kažnjavati žrtve za nezakonita djela na koja su ih primorali trgovci ljudima u pogledu seksualnog iskorištavanja ili prosjačenja i prisiljavanja na činjenje krivičnih djela.

– Nažalost, nerijetko se otkrivaju i slučajevi prisilnih brakova djece. Odgovor na ovu vrstu eksploatacije djece bio bi adekvatniji i uspješniji da je prisilni brak kao oblik trgovine ljudima prepoznat i u Krivičnom zakonu Federacije BiH, te se prisilni brak ne bi morao kvalifikovati kao ostali oblik iskorištavanja ili eventualno kao seksualna eksploatacija ili prakse slične ropskom odnosu – konstatovao je koordinator Koordinacijskog tima Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Mehmedalija Fišeković.

Pomoćnik šefa Jedinice kriminalističke policije za sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala i zlouptrebe droga Policije Brčko distrikta Mirsad Ribić poručio je da uprkos svim poteškoćama policija pokušava otkriti što veći broj ljudi koji su žrtve trgovine ljudima.

– Najčešće to su djeca, koju treba vratiti u njihovo djetinjstvo i život. U prošloj godini imali smo šestero djece u sigurnoj kući, koja su bila prisiljena na prosjačenja, a jedna na prinudni brak – istakao je Ribić.