Derogiranje Suda BiH
TI BiH potvrdio pisanje Fokusa: Sporna odredba Grubešinog zakona o sudovima
Taksativnim nabrajanjem djela smanjuju se nadležnosti Suda BiH. Šta stoji u presudi Ustavnog suda BiH
Odredbe Nacrta zakona o sudovima BiH, koji je izašao iz ladice Ministarstva pravde BiH na čelu sa ministrom Josipom Grubešom (HDZ BiH), po svemu sudeći će u narednom periodu biti predmet kritika stručne javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih institucija.
Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba
Nakon što je Fokus.ba obznanio sadržaj nacrta ovog zakona ukazujući na veoma sporno sročenu odredbu o krivičnoj nadležnosti Suda BiH, pri čemu se uklanja tzv. proširena nadležnost Suda BiH odnosno sužava prostor da on sudi za koruptivna djela počinjena na cijelom prostoru države, za komentar smo upitali i Transparency International BiH.
Iz Transparency Internationala su nam rekli da još analiziraju nacrt ovog zakona koji se nalazi u fazi javne rasprave, no potvrdili pisanje Fokusa o dosta problematično sročenom članu 16. Suda BiH koji govori o krivičnoj nadležnosti.
-Smisao odredbe u postojećem zakonu (Zakon o Sudu BiH, op.a.) jeste da nadležnost Suda BiH bude uslovljena posljedicama koje djelo može izazvati, te je u tom smislu nemoguće taksativno pobrojati sva djela koja bi mogla izazvati takve posljedice. Upravo takstativnim nabrajanjem se smanjuju ove nadležnosti – kazao je za Fokus.ba Damjan Ožegović, viši istraživač TI BiH.
Naime, kako smo objavili, dok u aktuelnom Zakonu o Sudu BiH piše da je nadležan za krivična djela utvrđena zakonima FBiH i RS i Brčko Distrikta kada ta djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet BiH, te kada mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta, u Grubešinom nacrtu zakona toga nema već se nabrajaju krivična djela.
-Ustavni sud BiH je već jednom istakao da se podrazumijeva obaveza države da osigura primjenu krivičnopravne prisile za određena krivična djela koja su po svojoj prirodi međunarodna ili međuentitetska, ali i za djela koja su propisana u krivičnim zakonima entiteta ili distrikta, kada ona proizvode posljedice izvan tih teritorijalnih jedinica. Dakle, ovom formulacijom je i Ustavni sud potvrdio da je obaveza države da osigura primjenu krivičnopravne prisile, bez ograničavanja na određene oblasti, kada proizvode posljedice među entitetima ili izvan datog entiteta – napominje Ožegović.
U vezi s tim, naglašava on, problematično je također što se predloženim članom 16. u stavu (2) Nacrta Zakona određuje da je Sud nadležan ukoliko su pobrojana krivična djela djelimično ili u cjelosti počinjena na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i distrikta ili izvan teritorije BiH.
-Ovim ograničenjem se očigledno ide na put ograničavanja na djela koja nisu nastala isključivo na teritoriji jednog entiteta ili distrikta, već na teritoriji dva ili tri. Budući da ovaj zakon nije materijalnopravni, već je organizacione prirode, trebalo bi ostaviti više prostora a ne usko i taksativno nabrojati oblasti budući da bi se Sud i Tužilaštvo mogli naći u problemu tumačeći koja to krivična djela imaju elemente npr. korupcije, a postaje upitno i eventualno uvođenje novih krivičnih djela ili oblasti u budućnosti u krivične zakone entiteta i/ili distrikta koji ne bi bili uključeni u ove taksativno pobrojane oblasti, te bi automatski bili isključeni iz opsega primjene ovog Zakona, ili bi se isti eventualno morao dopunjavati – potcrtava Ožegović.
Također, naglašava on, nije pojašnjeno šta znači „nastala šteta velikih razmjera po institucije BiH“ ili „ako su krivična djela u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH“. S obzirom da nije precizirano, znači da bi se postupajući organi opet mogu naći u situaciji da različito tumače.
Kako smo objavili, nakon skoro deceniju pregovora između EU i BiH o ovom zakonu, Grubeša je ovakvim nacrtom zakona, praktično, udovoljio predstavnicima RS-a koji su iz poznatih razloga ustrajali na ukidanju tzv. proširene nadležnosti Suda BiH, odnosno dodatnom slabljenju ovog državnog suda.
Inače, dan nakon što je Fokus.ba objavio ovaj nacrt zakona, Evropska komisija je u preporuci o kandidatskom statusu za BiH, među novoformulisanim osam uvjeta stavila i donošenje novog zakona o sudovima.