Tehničkim izmjenama Izbornog zakona proširene ovlasti CIK-a BiH

I dalje u Glavnom centru za brojanje u Zetri traje prebrojavanje glasova za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Broje se listići iz izbornih jedinica Banjaluka, Brčko i Bijeljina. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), proces brojanja mogao bi biti završen najkasnije za osam dana. No, u nekoliko navrata ova naredba o ponovnom brojanju glasova problematizirala je i pitanje zakonitosti. Iz CIK-a su otklonili sumnje i poručili kako je sve urađeno po nametnutim naredbama OHR-a.

Tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo krajem jula, proširene su ovlasti Centralne izborne komisije da, osim općinskim i gradskim izbornim komisijamа i biračkim odborima, može izdati naredbu i Glavnom centru za brojanje glasova, što do sada nije bio slučaj. Izborni zakon prije ovih izmjena nije predviđao tu odredbu, podsjeća BHRT.

“Tim izmjenama Izbornog zakona BiH je proširen član 6. 7 Izbornog zakona koji je propisao da Centralna izborna komisija, kada odlučuje po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja da naredi Centru za brojanje poduzimanje određenih radnji u cilju ispravnog utvrđivanja rezultata izbora. To je novina i sad neko postavlja pitanje:’ Kako to može sada CIK narediti?’ Mogu opštinske izborne komisije, a ne može CIK jer se to nekome ne sviđa. Dakle, to je jedna tehnička radnja i ovdje nema nikakve politike i nezakonitih radnji”, kaže predsjednik Centralne izborne komsije Suad Arnautović.

Na CIK-ovu odluku o ponovnom brojanju glasova reagovali su iz SNSD-a koji je najavio i tužbu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog sumnje u cijeli proces. Ranije je na naredbu reagovao i član CIK-a Vlado Rogić tvrdeći da su se prvo trebali potvrditi izborni rezultati, pa onda utvrđivati izborne nepravilnosti. Budući da je CIК postupio po naredbama OHR-a, koji je za BHT ponovo potvrdio da je sve rađeno u skladu sa novim izmjenama zakona, postavlja se pitanje tumači li se jednako Izborni zakon.

“Naređujući, a da prethodno nismo razmotrili sve prigovore i žalbe, sve podneske, mi smo donijeli odluku o, možemo mi to zvati i kontrolno brojanje, ali to je, u suštini, ponovno prebrojavanje i mi smo na taj način obesmislili kompletan proces ponovnog prebrojavanja, koji je izričito propisan zakonom”, rekao je član CIK-a BiH Vlado Roglić (11. 10. 2022.)

“Visoki predstavnik u potpunosti podržava Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegoviine kao nezavisnu državnu instituciju koja vrši svoje zakonske nadležnosti, uključujući i nadležnost da osigura da se propisi CIK-a koji se odnose na indirektne izbore prilagode novom zakonskom okviru, u skladu sa amandmanima visokog predstavnika”, navode iz OHR-a.

Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić ističe da se mora voditi računa i o rokovima u vezi s objavljivanjem zvaničnih rezultata, jer postoji mogućnost podnošenja žalbi. Rok CIK-a za objavu zvaničnih i potvrđenih rezultata Općih izbora je 30 dana od dana održavanja izbora i teoretski je moguće da se, kao i ranijih izbornih godina, utvrde rezultati za ona mjesta u kojima nisu utvrđene izborne nepravilnosti.

“Centralna izborna komisija mora ubrzati taj postupak jer su skraćeni svi rokovi pa čak i odluke suda, koji u roku od tri dana mora donijeti odluku, upravo da bi se ispoštovao taj rok da se trideseti dan nakon održanih redovniih izbora moraju objaviti konačni i službeni rezultati izbora”, upozorava bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić.

Centralna izborna komisija BiH imala je na uvid određene materijalne dokaze, kao što su video-snimci i dokumenti koji dokazuju da je cijeli proces oko izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kontaminiran, a u Izvještaju Glavnog centra za brojanje glasova, koji će biti dostavljen CIK-u, pokazaće se o kolikoj i kakvoj količini nepravilnosti je riječ.