Zabrana izvoza iz Ukrajine znači više cijene žitarica u BiH

Ukoliko ne dođe do produžetka Sporazuma o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je na snazi do 22. oktobra, vjerovatno će doći do poskupljenja ovih proizvoda, ali i moguće nestašice, kako u Evropskoj uniji, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina“.

Podsjećamo, Sporazum o deblokadi izvoza ukrajinskih žitarica potpisan je u Istanbulu 22. jula ove godine i oročen je na tri mjeseca, odnosno na snazi je do 22. oktobra. Još se ne zna da li će biti produžen, a najave nekih ruskih zvaničnika, koji su ostavili mogućnost da dogovor ne bude obnovljen, povećavaju tenzije na tržištu.

Neki analitičari smatraju da bi problemi zbog ukrajinskog izvoza mogli da utiču da cijene evropske pšenice ponovo porastu. Međutim, naglašavaju, na svjetsko tržište dospijeva i rusko žito iz odlične žetve, što donekle umanjuje takve mogućnosti.

Tržište žitarica u Evropi je preplavljeno pšenicom iz Rusije i Ukrajine, što je trenutno dovelo do pada cijena.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik kompanije “Krajina klas”, rekao je da učešće žitarica iz Ukrajine nije toliko zastupljeno na tržištu Bosne i Hercegovine.

“Sa druge strane, izvori našeg snabdijevanja žitarica su Srbija, Hrvatska i Mađarska, tu su bile žetve kako treba i nije bilo problema”, naveo je Trivić.

Na pitanje šta će se desiti ako Ukrajina zabrani izvoz svojih žitarica nakon 22. oktobra, Trivić odgovara da će vjerovatno doći do poremećaja cijena na tržištu, odnosno poskupljenja.

“Što se tiče količina, mislim da neće biti problema, jer ima dovoljno žitarica. Ono što je problem jeste to da ima pšenice, ali trgovci neće da je prodaju, jer traže više cijene. Takođe, ne može se ni kupiti neka veća količina pšenice, jer se čeka prilika da se ekstra zaradi”, ističe Trivić.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), istakao je za “Nezavisne” da je rat u Ukrajini uzrokovao mnogobrojne prekide lanaca snabdijevanja, pa tako i u ovom strateškom dijelu koji se odnosi na energiju i hranu, kao i druge važne sirovine za industrijsku proizvodnju.

“U konkretnom slučaju žitarica, evidentno je da su sve količine, odnosno jedan veliki dio koji je ugovoren da se može izvoziti dogovorom Ukrajine i Rusije, završavao na evropskom tržištu, iako je sama namjera bila da se smanji potražnja za žitaricama u afričkim zemljama”, objasnio je Grabovac.

Istakao je da se u narednom periodu, ukoliko ne dođe do dogovora o nastavku izvoza iz ovih zemalja, može očekivati sigurno poskupljenje žitarica, a eventualno i neke nestašice.

“U kojoj mjeri će doći do poskupljenja žitarica, ali i eventualne nestašice, zavisi od mnogobrojnih faktora i to ćemo tek vidjeti”, zaključio je Grabovac.