Šarac-Berbić: Zaista trebamo podršku i društva i države

Muzejski pedagog Umjetničke galerije BiH Aida Šarac-Berbić je kazala za Fenu da ova institucija od 2018. godine radi na omogućavanju pristupačnosti osobama s razvojnim teškoćama.

Napomenula je da su, povodom Međunarodnog dan osoba s cerebralnom paralizom, Galeriju krajem prošle sedmice posjetile osobe s cerebralnom paralizom, te da su to ljudi koji najčešće imaju teškoće u kretanju.

– Razvojne teškoće obuhvataju down sindrom, spektar autizma i intelektualne teškoće. Dakle, naš rad se primarno, u posljednje četiri godine, fokusirao na to da omogućimo što veću informacijsko-komunikacijsku pristupačnost kolekciji i sadržajima koji su, u suštini, dostupni javnosti – navela je ona.

Dodaje da, na žalost, nisu imali ni sredstava da se toliko bave fizičkim pristupom, koji u ovom slučaju podrazumijeva da zgrada Umjetničke galerije BiH, koja je izgrađena 1912. godine, ima lift koji će omogućiti pristup na svaki sprat zgrade.

– Javnosti je poznata situacija u kojoj se nalaze kulturno-umjetničke institucije od državnog značaja. Da vrlo često nemaju sredstava da isplate plate uposlenicima. Ali zaista je goruće pitanje i taj lift i sam fizički pristup našim izložbenim salama – smatra Šarac-Berbić.

Dodaje da ona ovu instituciju vidi „kao pionira u pružanju dobrodošlice osobama s invaliditetom“.

– Neki koji su upućeni, sjetit će se da mi imamo i naš Plavi artizam i da imamo ARTsee aplikaciju, koji su međunarodno priznati, ali mi to ne možemo sami. Zaista trebamo podršku i društva, i države da bismo na pravi način mogli omogućiti i pristup i pristupačnost svim ljudima, bez razlike, našoj bogatoj, prebogatoj kolekciji – istaknula je ona.

Nada se da će u godinama koje slijede „naša javnost, političari i država imati više sluha“.

Kazala je da umjetnost zaista ima moć da premosti neke kognitivne barijere, ali i da čovjeku pruži uvid u njegovu samosvijest.

– Zaista vjerujemo u terapeutsku moć umjetnosti i zbog toga smatramo da je važno da ona bude dostupna svima, i tipičnim osobama, i djeci, i mladima, osobama treće životne dobi, i osobama s invaliditetom. Ta jedna vrsta prilagodbe bi povećala i pristup i pristupačnost, ne samo tim ugroženim grupama, nego širem sloju društva. Iz tog razloga smatram da je neophodno da sve instance, i društvo i sam muzej, jedan politički kontekst, da moraju raditi zajedno da bi se to omogućilo, da bi naše društvo moglo da se razvija u jednom duhovnom smislu i u smislu svoje lične nadgradnje – navela je Šarac-Berbić.

Govoreći o programu Plavi artizam, napomenula je da je on kreiran 2018. godine, kao jedan dio njenog naučno-istraživačkog rada, za njenu interdisciplinarnu magistarsku tezu.

Kaže da je rad prepoznalo Vijeće Evrope 2020. godine, kao pozitivnu obrazovnu praksu koja se temelji na kulturno-umjetničkom naslijeđu, a ustvari pristupačnu svima.

– Plavi artizam je trenutno u toku, realizira se u saradnji s Udruženjem „Oaza“. Imamo grupu od devetoro mladih koji svakog petka imaju direktnu interakciju s odabranim umjetničkim djelima na određenu temu. Tu su uključene određene vježbe disanja u pokretu, taktilne vježbe, kreativno-manuelni rad i emotivna samoevaluacija – navela je Šarac-Berbić.

Najavila je i izložbu najboljih radova koji će nastati u toku tog programa na proljeće sljedeće godine.