Naučene lekcije u BiH o uništenju kulturnih dobara u ratu trebaju biti korisne Ukrajini

Kada napravimo paralelu između agresije na BiH i agresije na Ukrajinu u pogledu uništavanja i krađe kulturnih dobara, uviđa se da se radi o identičnom sistemskom uništavanju čime se želi izbrisati trajno identitet naroda koji žive na tim prostorima.

Izjavio je to u razgovoru za Fenu direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama Dženan Jusufović navodeći da se naučene lekcije u BiH ne smiju zaboraviti sada kada se uništava kultura i istorija u Ukrajini.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu uništeno je 330 mjesta kulturnog nasljeđa. Ministarstvo za kulturu Ukrajine objavilo je da je uništeno 114 vjerskih objekata od kojih su 42 nacionalni spomenici.

Zabilježeni su, kako ističe, napadi na muzeje, biblioteke, pozorišta i druge važne istorijske građevine, među kojima su teatar u Harkovu, dramsko pozorište u Mariupolju, biblioteka u Černihivu i drugi.

– Gradonačelnik Mariupolja je prijavio da je više od 2.000 artefekata ukradeno iz tri muzeja. Ruske trupe su predmete odnijele na teritoriju pod kontrolom ruskih snaga u Donjecku. Radi se o artefektima antičkog sisijanskog zlata. Kada je u pitanju Ukrajina, pljačka kulturnih dobara datira još od 2014. godine kada je Rusija izvršila aneksiju Krima. Muzeji i drugi kulturno-istorijski objekti su već pretrpjeli krađe i pljačke. Crno tržište umjetnina iz Ukrajine je aktivno već od tog perioda, tako je 29.12.2020. godine na graničnom prelazu Srpska Crnja u Srbiji otkriven i spriječen pokušaj krijumčarenja bogate arheološke zbirke sa više od 2.000 antikvitetskih predmeta iz Ukrajine – naveo je Jusufović.

Da i Bosna i Hercegovina nije imuna kada je u pitanju ilegalna trgovina umjetninama javnosti i šire je poznata “afera ikona” koja se desila sredinom decembra 2020. godine, kada je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu poklonio 300 godina staru pozlaćenu ikonu.

– Ukrajinske vlasti su poslije ovoga saopštile da je ikona iz Luganjska i da je ukradena. Rusija je ikonu vratila BiH nakon što je Ukrajinska ambasada u BiH obavjestila Ministarstvo vanjskih poslova BiH da postoje opravdane sumnje da je ikona kulturno dobro Ukrajine i da zahtijevaju njen povratak. Ovaj slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti u cijelom svijetu. BiH je bila dužna poduzeti određena radnje na osnovu konvencija koje je potpisala, među kojima je i UNESCO-ova “Konvencija o mjerama za zabranu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa svojine kulturnih dobara”. Tužilaštvo BiH je formiralo predmet o ovom slučaju koji je i dalje otvoren – rekao je Jusufović.

Po njegovim riječima, evidentno je da se uništavanje kulturnih dobara nastavlja dešavati i u sadašnje vrijeme u BiH, kao što je slučaj sa ilegalnim iskopavanjim na arheološkim nalazištima ili što je još pogubnije za društvo i kulturno nasljeđe a to je devastacija kulturnih spomenika.

– Takav je slučaj sa uništavanjem Partizanskog groblja u Mostaru koje je nacionalni spomenik BiH. Uništavanjem ovog nacionalnog spomenika se želi izvršiti prekrajanje istorije i istorijskih činjenica nasiljem. BiH pripada zemljama antifašističkog bloka u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu o čemu svjedoči veliki broj spomenika u našoj zemlji. Autor ovog spomenika je jedan od najznačajnih arhitekata bivše Jugoslavije Bogdan Bogdanović, koji je 80-ih godina bio gradonačelnik Beograda a Miloševićev režim protjerao ga je u egzil u Austriju od čije je Vlade dobio nagradu za životno djelo. Bogdan Bogdanović je autor spomenika i u Jasenovcu. Uništavanjem antifašističkih spomenika se žele uništiti i poništiti istorijske činjenice. Etničko čišćenje, kulturni genocid, namjerno uništavanje vjerskih objekata i istoriskih spomenika, brisanje simbola etničkih grupa su uvijek planski osmišljeni – rekao je Jusufović.

U cilju suzbijanja ilegalne trgovine umjetninama kao vrste organizovanog kriminala u BiH smatra da se treba usvojiti adekvatan zakonodavni okvir kojim se uređuje popis umjetničkog fundusa, te formirati Specijalizovana policijska jedinica za umjetnine.

Također, neophodno je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka nestalih umjetnina, kao i uskladiti zakonodavstva u oblasti muzeologije i galeristike na različitim administrativno-upravnim nivoima.

– Od formiranja 2014. godine do danas Centar protiv krijumčarenja umjetninama je sa domaćim i međunarodnim partnerima usmjeren na rješavanje problema u oblasti ilegalne trgovine umjetninama na državnom i međunarodnom nivou. Centar protiv krijumčarenja umjetninama će i u narednom periodu aktivno nastaviti raditi na poboljšanju stanja u oblasti zaštite kulturnih dobara i borbi protiv ilegalne trgovine umjetninama u BiH u suradnji sa našim strateškim partnerom Misijom OSCE-a u BiH – kazao je Jusufović u razgovoru za Fenu.