Za glavu Salmana Rushdieja ponuđeno 4 miliona dolara

Salman Rushdie vrlo vjerovatno nikada neće imati mira – iranski državni mediji skupili su 600.000 dolara koje planiraju dodati u fond fetve koja poziva na ubistbo ovog pisca, piše Daily Mail.

Provladina informativna agencija Fars objavila je na 27. godišnjicu fetve listu od 40 medija koji su sudjelovali u prikupljanju novca, a samo Fars je dao 30.000 dolara.

Rushdiev agent nije reagirao na ovu informaciju, kao ni iransko ministarstvo vanjskih poslova, a ni sam Rushdie.

Rushdie je svjetsku slavu stekao početkom 80-ih zahvaljujući svojim sjajnim romanima, “Djeca ponoći” i “Sram”, ali interes šire javnosti dobio je nakon romana “Sotonski stihovi”.

Objavljen 1988. godine, kontroverzni roman je izazvao lavinu negativnih reakcija u muslimanskim državama jer su mnogi vjernici određene djelove knjige protumačili kao otvoreni napad na islam i proroka Muhameda, što knjiga nije – riječ je o isključivom i malicioznom tumačenju romana.

Ubrzo nakon što je objavljen, roman je zabranjen u nekoliko država, među kojima su bile Indija, Bangladeš i Južnoafrička Republika… Najdalje je otišao Iran i njegov tadašnji čelnik, lider islamske revolucije, ajatolah Homeini koji je fetvom, legitimnom pravnom odlukom, pozvao na ubistvo Rushdieja. Homeinijeva odluka smatra se važećom i nakon njegove smrti.

Bogata iranska religiozna organizacija ponudila je 2,7 miliona dolara nagrade svakome ko izvede fetvu i 2012. godine povećala je iznos na 3,3 miliona dolara.

Za pisca je to značilo bijeg iz javnosti i devet godina skrivanja i života pod policijskom pratnjom, o čemu je prije tri i pol godine objavio knjigu pod nazivom “Joseph Anton” što je pseudonim kojim se koristio dok se skrivao.

Tom je prilikom Rushdie za francuski Le Monde rekao “kako je u samom srcu islama nešto otišlo krivo”, piše Daily Mail.

Iako je Rushdie preživo, Hitoshi Igarashi, japanski prevoditelj Sotonskih stihova je izboden na smrt, dok je italijanski prevoditelj knjige teško ranjen.
Norveški izdavač Sotonskih stihova napadnut je Oslu 1993. godine.

U njega su pucali tri puta, ali je preživio. Turski prevoditelj “stihova” Aziz Nesin bio je meta napada u gradu Sivasu, koji se pretvorio u masakr u kojem je život izgubilo 37 ljudi.

Iran je fetvu podržavao sve do 1998. godine kada je novi predsjednik Mohammad Khatami izjavio da više ne zagovara ubojstvo Rushdiea. Unatoč tomu, fetva nikada nije službeno opozvana pa je neke religijske vođe, među njima i sadašnji ajatolah Ali Hamenei ponavljaju, pogotovo oko njene godišnjice.

Ova nova akcija skupljanja novaca za ubistvo Rushdiea najveći je koordinirani projekt vezan za fetvu još od vremena kada je izdana 1989. godine.