WWF
Obnovljivi izvori energije ključni za energetsku sigurnost Balkana
Po prvi put najveći udio čine solarna (58 posto) i energija vjetra (25 posto). Faktor kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vjetra u regiji porastao je za sedam posto, dok je faktor kapaciteta za proizvodnju solarne energije porastao za više od 10 posto u navedenom periodu
Iako korištenje obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj i istočnoj Europi, Kavkazu i centralnoj Aziji raste, zemlje naše regije i dalje značajno zaostaju za svjetskim trendovima, ističu iz WWF Adrije.
Prema najnovijem izvješću Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o stanju obnovljivih energija za 2022. u periodu između 2017.-2021., 17 zemalja jugoistočne i istočne Europe, Kavkaza i centralne Azije zabilježilo je do sada nezapamćen rast kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Po prvi put najveći udio čine solarna (58 posto) i energija vjetra (25 posto). Faktor kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vjetra u regiji porastao je za sedam posto, dok je faktor kapaciteta za proizvodnju solarne energije porastao za više od 10 posto u navedenom periodu.
U rastu održivosti prednjači Ukrajina, s povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije od 8.3 GW, a prate je Kazahstan (3.7GW) i Ruska Federacija (3.5GW). Četvrto mjesto Srbija dijeli s Gruzijom, međutim, povećanje njihovog kapaciteta pokazuje izuzetan pad u odnosu na prve tri zemlje – samo 0.5GW dodano u navedenom periodu.
Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo bilježe povećanje manje od 0.5GW, i u velikoj mjeri još uvijek ovise o fosilnim gorivima i oslanjaju se na ograničeni broj izvoznika energije, prvenstveno na Rusku Federaciju.
Prema izvješću, čak 13 zemalja u fokusu u velikoj mjeri ovise o uvozu električne energije.
Obnovljivi izvori energije mogli bi pomoći ovim zemljama u povećanju raznovrsnosti opskrbe električnom energijom, te da se zaštite od velikih kolebanja cijena prirodnog plina i nafte.
“Zemlje naše regije i dalje kaskaju za svjetskim trendovima, ali i za napretkom svojih najbližih susjeda. U svjetlu ekonomske krize i političke nestabilnosti, obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost ključni su za energetsku samostalnost. Kao što ovo izvješće i pokazuje, potrebno je dosta više ulaganja i ozbiljnije sprovođenje politika u oblasti održivih i obnovljivih izvora energije. Subvencije za fosilna goriva i dalje su velika smetnja i krajnje je vrijeme da se odmaknemo od ulaganja u uništavanje planete i okrenemo održivijoj budućnosti”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Izvješće bilježi značajan napredak kad je u pitanju usvajanje politika i ciljeva glede obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Međutim, još postoji raskorak kada je u pitanju usvajanje politika i akcijskih planova, a primjena postojećih politika je i dalje spora.
“Imajući u vidu da je Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27) za svega nekoliko mjeseci, zemlje i investitori u regiji moraju odmah udvostručiti napore u vezi s primjenom obnovljivih izvora energije kako bi se postigao globalni cilj nulte emisije ugljičnog dioksida i okončala ovisnost o fosilnim gorivima. Povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije ključno je za jačanje energetske sigurnosti i pristupačnosti u svjetlu energetskih i financijskih izazova nastalih nakon izbijanja sukoba u Ukrajini”, kazala je izvršna tajnica UNECE-a Olga Algajerova.
UNECE izvješće o stanju obnovljivih energija za 2022. godinu, koje je objavljeno danas, zajedno su pripremili Mreža obnovljivih izvora energije za 21. stoljeće (REN21) i UNECE.
Izvješće pruža najnovije informacije o stanju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti Albanije, Armenija, Azerbajdžana, Bjelorusije, BiH, Gruzije, Kazahstana, Kosova, Kirgiske Republike, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Ruske Federacije, Srbije, Tadžikistana, Turkmenistana, Ukrajine i Uzbekistana.