Humer: Slovenci u BiH su i ambasadori odličnih odnosa između naše dvije države

Udruženje građana slovenačkog porijekla “Encijan” iz Zenice, koje je obilježilo 30. godišnjicu rada, sinoć je bilo domaćin i 6. susreta bosanskohercegovačkih udruženja građana slovenačkog porijekla.

Među više od 100 gostiju iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, delegaciju Vlade Republike Slovenije predvodila je državna sekretarka za Slovence u svijetu Branka Humar te predstavnik Ambasade Slovenije u BiH Zvone Žigon.

Humer je istakla kako je za njenu vladu izuzetno važno podržavati rad udruženja u svijetu, a posebno u “državama koje su nam blizu”. Podsjetila je kako su svojevremeno, početkom prošlog stoljeća, Slovenci doseljavali u BiH gdje su našli svoj novi dom.

– Večeras sam osjetila toplinu i bliske odnose između Slovenije i BiH. Dvadeseto stoljeće nije bilo lako ni za Sloveniju, ni za BiH, niti za našu regiju. Ljudi su bili prisiljeni seliti iz svojih mjesta- kazala je Humer.

Sloveniji je, dodala je, “važan svaki čovjek, svaka slovenska priča, svaka slovenska pjesma…” pa su im zbog toga važna ovakva okupljanja i druženja.

Sama se, kaže, mogla uvjeriti da se Slovenci osjećaju ugodno u BiH te da imaju priliku učiti i razvijati jezik i kulturu svoje zemlje porijekla, ali i da su građani ove dvije države, koji žive izvan granica svoje domovine, pokazali uspješno ”mogu prevazići sve razlike”.

– Slovenci u BiH su i ambasadori odličnih odnosa između naše dvije države, koji su na jako visokoj razini – istakla je Humer.

Predsjednik zeničkog udruženja, akdemski slikar Dragan Gačnik, podvukao je kako je to udruženje s radom počelo 1992. godine, na početku rata u BiH, kada su isključivo bili usmjereni na humanitarne aktivnosti te osiguranje pomoći svim građanima Zenice.

– Po završetku rata, udruženje je počelo da funkcioniše u svom osnovnom zadatku i obliku, a to je očuvanje jezika, kulture, tradicije Republike Slovenije, ali istovremeno i uspostavljanje kulturnih veza između Slovenije i BiH.

Mi, ipak, živimo u BiH i dijelimo sudbinu ostalih građana BiH. Ne živimo u Sloveniji- istakao je Gačnik. Mada, dodao je, zeničko udruženje nije veliko, uspjeli su proteklih godina u Zenicu i BiH dovesti visokokvalitetne umjetnike iz Slovenije te bh. publici prezentirali “kulturu i kulturne radnike iz Slovenije”.

Slovenija je, napominje, također bila domaćin nekih reprezentativnih umjetnika, ponajviše slikara iz Zenice, koji su i evropskog nivoa kvaliteta. Bilo je, podsjeća, zajedničkih izložbi umjetnika u obje zemlje.

– Nažalost, članstvo je sve manje. Slovenska populacija u Zenici sve je starija, a omladina, kao i svugdje, odlazi na studije i rijetko ko da se vrati. Nažalost, to je tako. Nikakvi drugi razlozi nisu, nego čisto ekonomski – podvukao je Gačnik, koji je izrazio zadovoljstvo što su ugostili predstavnike udruženja iz Sarajeva, Breze, Kaknja, Tuzle, Banja Luke i Prijedora.

Zenički susreti slovenskih udruženja i ove su godine, dodaje Gačnik, počeli vrlo značajnom izložbom, odnosno “retrospektivom likovnih radova umjetnika koji dugo godina surađuju s Encijanom”.

U Domu penzionera sa stacionarom Zeničko-dobojskog kantona u Zenici ovog su puta izloženi radovi i pokojnog ljubljanskog profesora Lojze Logara, zatim grafičarke Nataše Mirtić te ilustratora Petra Škerla iz Novog Mesta, dok su se od bh. umjetnika i umjetnica, osim domaćina Gačnika, predstavili Banjalučanka Tatjana Ratković- Bosnić, zatim Muhamed Bajramović, predsjednik Udruženja akademskih slikara Zenice Miroslav Šetka te Zvonko Ostojić iz Kaknja.

Gošća ovogodišnjih susreta bila je i Branka Bukovec, koja vodi Društvo za razvijanje dobrovoljnog rada iz Novog Mesta, koja je sa svojim saradnicima proteklih godina pomagala bh. umjetnicima, ali i studentima.

– Naše udruženje, više od 20 godina, sarađuje sa svim slovenačkim udruženjima u BiH. Sarađujemo na taj način da im organiziramo gostovanja naših kulturnih grupa na ovim prostorima, a domaćini smo slovenačkih udruženja i prezentacije njihovih radova u Novom Mestu.

Posebno nam je drago da smo okupili puno mladih, iz svih slovenačkih udruženja, koji se rado druže i učestvuju u našim aktivnostima- na kampovima i seminarima u Novom Mestu. Na taj način ih informiramo o mogućnosti studiranja i zapošljavanja u Sloveniji- kazala je Bukovec, koja ističe kako mladim ljudima pomažu da se integriraju u novu sredinu te im olakšaju njihove početke.

Ona dodaje kako surađuju i sa svim lokalnim zajednicama u BiH u kojima rade slovenačka udruženja.

Tuzlanski ženski hor “Slovenčice”, koji djeluje u sklopu Udruženja Slovenaca u Tuzli te koji broji 25 članica, a kojim od 2019. godine dirigira profesorica klavira Samra Ibrahimović, upravo je dokaz kako bh. slovenačka udruženja nisu isključivo otvorena za bh. građane slovenskog porijekla.

– Lično, nemam vezu sa Slovenijom, osim što sam prijatelj udruženja Prije mene hor, koji je prošle godine obilježio 10. godišnjicu postojanja, vodila je profesorica Lejla Mulaosmanović. Otprilike se broj članova nije mijenjao, a većina članica su od početka u horu.

Putujemo i nastupamo po BiH, Sloveniji i Hrvatskoj, a već sljedeće sedmice imamo nastup u Postojni (Slovenija). U našem repertoaru imamo i bosanske sevdalinke, obrade za ženski hor te naravno slovenačku muziku- kazala je Ibrahimović.

Stalna gošća ovih druženja je i prvakinja sarajevske Opere Aida Čorbadžić iz Sarajeva, koja se školovala u Sloveniji, a ove se godine predstavio i tuzlanski profesor gitare Armin Ibrahimović.