Poljoprivredni obrt Melihe Sofović: “Kupili smo imanje i krenuli s proizvodnjom jaja”

Jutro na porodičnom imanju porodice Sofović je užurbano. Radnici skupljaju jaja, sortiraju ih i pakuju. Meliha Sofović čeka da sva jaja budu spakovana kako bi ih dostavila u trgovine.

Imanje porodice Sofović je smješteno na magistralnom putu Sarajevo-Tuzla u mjestu Ljubina pored istoimene rijeke. Jedan dio imanja, koje su kupili 2012. godine, porodica Sofović koristi za uzgoj koka nosilja i proizvodnju domaćih jaja, dok na drugom dijelu uzgajaju povrće.

Nakon kupovine novih silosa i koka nosilja Meliha je dobila 15.755 konvertibilnih maraka (KM) poticaja od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) koje joj je refundiralo dio troškova. Za nju je ovaj poticaj bio od velike koristi.

Proizvodnja i prodaja prehrambenih proizvoda nije jednostavna. Potrebno je istražiti tržište, osigurati prodaju proizvoda, ali i savladati brojne administrativne procedure i dobiti sve potrebne dozvole za rad. Meliha kaže da je njena porodica odlučila početi sa proizvodnjom jaja jer imaju sedam trgovina u Kantonu Sarajevo, a time i osigurano mjesto za prodaju.

“Mi se od 1996. godine bavimo trgovinom, imamo svoje markete. Onda smo odlučili da kupimo ovo imanje i da krenemo s proizvodnjom jaja“, objašnjava Meliha.

Na imanju radi četveročlana porodica Sofović. Zbog obima posla zaposlili su i tri radnika koji su zaduženi za brigu o kokama nosiljama, skupljanje i sortiranje jaja.

Uzgoj jaja zahtijeva stalna ulaganja – modernizaciju opreme, kupovinu i uzgoj koka nosilja, te nabavku hrane.

Sofovići su 2021. godine kupili oko 5.000 koka nosilja i dva silosa za skladištenje hrane. Meliha objašnjava da je nabavka novih, većih silosa, bila neophodna kako bi mogli skladištiti veće količine kukuruza kojim hrane koke nosilje.

„Jedan silos može sada da primi 28 tona kukuruza. To povećava našu zaradu jer možemo nabaviti jeftiniji kukuruz kad idu veće količine, i tako imati sigurnost“, dodaje Meliha.

„Obezbijedite novac za jednu investiciju i kad vam dođe novac od poticaja onda vam dobro dođe za refundaciju drugih stvari, za plaćanje troškova, za nabavku hrane i tekuće troškove“, dodaje ona.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva svake godine izdvaja desetine miliona KM budžetskog novca za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovaj novac je namijenjen za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, povećanje ponude domaćih poljoprivrednih proizvoda, osiguranje boljeg životnog standarda poljoprivrednih proizvođača, te integraciju sektora poljoprivrede u Evropsku uniju i globalno tržište.

„Efekat ovih mjera je povećanje likvidnosti, povećanje održivosti, povećanje isplativosti samih proizvoda. Ukoliko neko ide u proizvodnju sa grlima koja imaju lošu proizvodnju, ako ima mehanizaciju koja se kvari on će imati stalne troškove, imat će manje sredstava za održivost i slabiju motivaciju da se time bavi“, kaže Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kroz Program novčane podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju Federalno ministarstvo je osiguralo 30 posto povrata sredstava za investicije poljoprivrednika, a za žene i dodatnu podršku. Žene nositeljice poljoprivrednih gazdinstva i obrta kroz ovaj program ostvaruju dodatni povrat sredstava od pet posto.

„To znači da ako neko nabavi opremu za 100 maraka, ona će se sufinansirati za 35 maraka za žene“, objašnjava Kudić.

Podaci Federalnog ministarstva pokazuju da je broj žena koje su nositeljice poljoprivrednih gazdinstva i obrta iz godine u godinu sve veći. Kudić naglašava da je Federalno ministarstvo prepoznalo uključenost žena u poljoprivrednu proizvodnju, ali i njihov značajan doprinos u razvoju ove djelatnosti.

„Primijetili smo da su žene nositeljice gazdinstva i domaćinstava. Ovdje se radi o segmentu ruralnog razvoja, dakle radi se o područjima koja su od posebnog interesa i značaja, i bilo nam je vrlo važno da se na tom području zadrži ta aktivnost u kojoj žene imaju ključnu ulogu. Upravo smo htjeli s te strane da doprinesemo održivosti poljoprivrednih gazdinstva, da ona budu izdržljivija, da budu vitalnija i ukoliko se odluče da idu u investiciju da ih dodatno sufinansiramo“, kaže Kudić.

Ženama nositeljicama poljoprivrednih gazdinstva i obrta odobreno je 14,5 miliona KM podrške od ukupno 83,3 miliona KM koliko je dodijeljeno kroz program Federalnog ministarstva u 2021. godini. Ukupan iznos isplaćenih sredstava za gazdinstva čije su nositeljice žene povećao se u 2021. godini za dva miliona KM u odnosu na prethodnu godinu.

Uprkos većoj uključenosti žena u poljoprivrednu proizvodnju, podaci pokazuju da je njihovo učešće znatno manje u odnosu na učešće muškaraca.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je uspostavilo sistem evidentiranja podataka po spolu u Registru poljoprivrednih gazdinstva i klijenata, te kroz aplikaciju za obradu novčanih podrški. Strateškim dokumentima predviđene su rodno senzitivne mjere koje imaju za cilj da osiguraju koristi za žene i muškarce koji se bave poljoprivredom.

U Gender centru FBiH navode kako je Vlada FBiH, od prve inicijative za rodno odgovorno budžetiranje, uvela sistemske promjene u budžetski proces i dokumente što je rezultiralo sa više od 15 rodno odgovornih budžetskih programa u osam federalnih ministarstava i institucija. Fokus ovih programa je na zapošljavanju i ekonomskom osnaživanju žena.

Javni budžeti u FBiH moraju biti rodno odgovorni, podsjećaju iz Gender centra FBiH. Oni moraju sadržavati programe kojima se potiče ravnopravnost spolova, a na tim se programima, kako kažu, u FBiH uveliko radi.

„Unaprijeđena su budžetska uputstva zahtjevom za objavljivanje ciljeva, mjera i budžetskih indikatora u vezi sa rodnom ravnopravnosti. Trogodišnji dokument okvirnog budžeta FBiH sadrži poglavlje o uticaju na ravnopravnost spolova, a godišnji zakoni o izvršenju budžeta sadrže odredbu da odabrani budžetski korisnici u programe rashoda i izvještaje o rashodima uključe principe rodno osjetljivog budžeta“, navodi se u odgovoru Gender centra FBiH.

Meliha Sofović planira povećati proizvodnju domaćih jaja i investirati u izgradnju novog objekta i moderniju opremu. Novi kapaciteti i oprema omogućili bi lakši rad, bolji kvalitet jaja, ali i nove mogućnosti za plasman proizvoda.

„Planiramo se širiti da bi mogli biti konkurentni na tržištu i da bi mogli planirati izvoz“, ističe Meliha.

Ukoliko bi povećala proizvodnju, porodica Sofović bi mogla zaposliti i dodatne radnike. Za nove investicije planiraju potražiti i dodatne poticaje koji bi im omogućili brži razvoj.