WWF: Ovo su najčešći zločini protiv prirode i najugroženije životinjske vrste u BiH

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) objavila je izvještaj o najčešćim zločinima protiv prirode u BiH, u kome navodi najpogođenije životinjske vrste te donosi preporuke za smanjivanje takvih zločina.

Kako je priopćeno iz WWF-a, zločini protiv prirode četvrta su najunosnija grana organiziranog kriminala na svijetu, odmah nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem.

Troškovi zločina protiv okoliša i prirode iznose do 258 milijardi dolara godišnje, a uzrokuju neprocjenjivu štetu našem planetu, značajno smanjuju bioraznolikost i dovode do potpunog istrebljenja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Iako su kaznena djela protiv okoliša u Bosni i Hercegovini treća najčešće prijavljena vrsta kaznenih djela u razdoblju od 2011. do 2017. godine, svijest o njihovoj ozbiljnosti je nedovoljna, a kazne za počinitelje blage ili nepostojeće.

Kako bi osnažili javnu svijest i olakšali procesuiranje i kažnjavanje zločina protiv prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je nacionalni izvještaj u kojemu daje uvid u najčešće zločine protiv prirode u Bosni i Hercegovini, životinjske vrste koje su najpogođenije i preporuke za smanjivanje i obeshrabrivanje takvih zločina.

„Glavni problem prilikom suzbijanja zločina protiv prirode u Bosni i Hercegovini je oskudnost informacija. Ne postoje službeni podaci kojima bi se mogao potvrditi točan razmjer takvih zločina, nego je većina podataka i analiza rezultat rada nevladinog sektora, a specifični slučajevi su zabilježeni u novinskim tekstovima”, izjavila je Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije.

Izvještaj pokazuje da se najveći broj zabilježenih slučajeva krivolova, trovanja i nezakonite trgovine odnosi na ptice, navode iz WWF-a.

Procjenjuje se da se na godišnjoj razini u BiH ubije do 47 hiljada ptica, pri čemu se često krivolove radi nezakonite trgovine, posebice ptice pjevice. Uz to, tetrijebi, ptice vodarice i grabljivice se ubijaju radi trofeja, a bjeloglavi supovi su nestali još devedesetih godina zbog trovanja. Bjeloglavi supovi su strvinari, što znači da se hrane mrtvim plijenom i imaju važnu ulogu u prirodi kao „prirodni čistači“. Pri tome često pojedu otrovanu lešinu namijenjenu grabežljivcima, što ih je i dovelo do nestanka na području Bosne i Hercegovine. Uz ptice, najčešće su zabilježeni slučajevi krivolova, trovanja, držanja i krijumčarenja velikih zvijeri, posebice medvjeda, ali i vuka i risa.

„Otegotna okolnost prilikom borbe protiv zločina protiv prirode je neujednačen institucionalni i zakonodavni okvir BiH uzrokovan podjelom na četiri upravne razine – državnu, entitetsku, kantonalnu i općinsku. Takva složena državna struktura znatno usporava donošenje propisa i komplicira jasnu podjelu nadležnosti između razina vlasti i institucija. Tako je, primjerice, vuk u FBiH zaštićena vrsta, dok se u RS smatra divljači bez propisanog lovostaja, a prstaci se često nalaze u ponudi restorana u BiH, iako su u većini europskih zemalja strogo zaštićena vrsta, zabranjena za konzumaciju“, istaknula je Malić-Limari.

Za veći broj prijavljenih, uspješno otkrivenih i sankcioniranih slučajeva zločina protiv prirode potrebno je ojačati svijest javnosti i institucija o ozbiljnosti posljedica takvih zločina na prirodu i ljude te povećati kapacitete u institucijama nadležnima za zaštitu prirode i pravosuđu.

Iako je prijenosom međunarodnih i europskih obveza u domaći pravni poredak ostvaren napredak u sektoru zaštite prirode i radu pravosuđa u zemlji, on je ograničen i razlikuje se u entitetima.

Unaprjeđenjem propisa i njihovim usklađivanjem s međunarodnim i europskim zakonima, kao i boljom suradnjom između nadležnih institucija i stručnjaka moguće je smanjiti i obeshrabriti zločine protiv prirode.

Izvještaj je napravljen u sklopu WWF-ovog projekta LIFE SWiPE („Uspješan progon zločina protiv prirode u Europi”), čiji je glavni cilj obeshrabriti, i u konačnici smanjiti zločine protiv prirode kroz bolju provedbu propisa EU-a o zaštiti okoliša i veći broj uspješno procesuiranih kažnjivih djela.