Republika Srpska pregovara o jačanju privredne saradnje s Rusijom uprkos sankcijama

Zvaničnici entiteta Republika Srpska ne odustaju od jačanja ekonomske suradnje s Rusijom, unatoč zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu kojima se deklarativno pridružila i Bosna i Hercegovina.

Delegacija Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (RS), koja je u stopostotnom vlasništvu tog bh. entiteta, boravi u višednevnoj posjeti Rusiji gdje s ruskim privrednicima dogovara unaprjeđenje suradnje i nove investicije.

Posjeta Rusiji počela je 3. augusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije.

Potom je 5. augusta nastavljena 400 kilometara dalje u Nižnji Novgorodu, susretima s privrednicima i vlastima te ruske oblasti.

Kako je objavljeno na web-stranici Investiciono-razvojne banke, sastanci bi trebali biti uvod u “intenzivnu privrednu saradnju Republike Srpske i Rusije”. Također je ukazano na stav predstavnika Privredne komore Rusije da “šire ulaganja u prijateljskim zemljama”, piše Radio Slobodna Evropa.

BiH se deklarativno pridružila sankcijama

Od početka invazije na Ukrajinu, 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji.

To je potvrđeno i objavom na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH “uskladila” s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.

Među restriktivnim mjerama su zabrana uvoza i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, te goriva za avione. Sankcije također obuhvaćaju nekoliko ruskih banaka, te pojedince bliskima ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

No, sankcije nisu “zaživjele” u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdilo Vijeće ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.

I ambasador BiH u delegaciji iz Republike Srpske

Dražen Vrhovac, direktor Investiciono-razvojne banke RS, nije bio dostupan Radiju Slobodna Evropa (RSE) za razgovor o ciljevima posjete Rusiji i tome da li je ona u skladu s dosadašnjim odlukama BiH po pitanju sankcija Moskvi zbog ukrajinskog rata.

Iz Vrhovčevog kabineta su za RSE naveli da je zauzet planiranim sastancima u Rusiji u kojoj će boraviti do 8. augusta.

Delegaciji iz bh. entiteta Republika Srpska pridružio se i ambasador Bosne i Hercegovine u Moskvi Željko Samardžija.

Tokom sastanka sa predstavnicima Privredne komore Rusije 3. augusta, Samardžija je izjavio da je suradnja s ruskim privrednicima “veoma važna za Republiku Srpsku”.

“Osobito imajući u vidu da, zahvaljujući predstavnicima Republike Srpske, BiH nije uvela sankcije Rusiji”, naveo je Samaradžija kako je objavljeno na web-stranici Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Samardžija je taj stav potvrdio i u izjavi za RSE, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo “rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH”.

“Takav dogovor ne postoji i sva pridruživanja sankcijama rezultat su samovolje kao i neustavnog djelovanja pojedinih ambasadora u BiH u multilateralnim svjetskim organizacijama koji ne zastupaju jedinstvene usaglašene stavove iz BiH”, istaknuo je.

U “neuvođenju sankcija” Moskvi on vidi prednost BiH i šansu za proširenje ekonomske suradnje sa Rusijom koja je, kako kaže, do sada bila jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera.

Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.

Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.

Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.

Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su “rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine” i podržali sankcije.

Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednik Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Sastanak je održan sredinom juna u Sankt Petersburgu, a Dodik je nakon tog susreta izjavio da je razgovarano o sigurnom snabdijevanju ruskim plinom, kao i da je od Putina dobio novi poziv za posjetu u septembru ove godine.

Pozivi da se provedu sankcije

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH su u ranijoj izjavi za RSE naveli da se “BiH 34 puta od ukupno 36 izjava pridružila” deklaracijama Evropskog vijeća kod uvođenja različitih restriktivnih mjera EU prema Rusiji.

Ministarstvo tvrdi da je BiH time postupili u skladu sa međunarodnim obavezama te se rukovodila načelima međunarodnog prava.

Za RSE također kažu da su obavijestili Parlament i Predsjedništvo BiH, kao i sve institucije BiH o odlukamam o restriktivnim mjerama, ističući važnost utjecaja koje one mogu imati na rad institucija u BiH.

“Implementacija odredbi spomenutih odluka je u nadležnosti institucija u BiH u skladu sa važećim zakonskim obavezama”, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova 5. augusta.

Kao i u ranijim slučajevima kod uvođenja međunarodnih sankcija, odluku o provedbi sankcija Rusiji mora donijeti Vijeće ministara BiH.

Ona treba biti objavljena i u Službenom listu BiH, sa detaljno nabrojanim osobama, kompanijama i detaljima sankcija.

BiH je također na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u aprilu podržala inicijativu za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN.

U Delegaciji EU u BiH za RSE kažu da je EU ujedinjena u uvođenju sankcija Rusiji te da bi se zvaničan stav BiH trebao pretočiti u konkretna djela.

“Pozdravljamo formalno usklađivanje pozicije BiH sa restriktivnim mjerama EU protiv Rusije. Međutim, tek trebamo vidjeti da su konkretne mjere poduzete na cijeloj teritoriji BiH kada je u pitanju provođenje sankcija koje je EU uvela Rusiji”, saopćila je Delegacija za RSE.

Ambasadori EU i država grupe G-7 zatražili su 28. marta da “nadležne institucije BiH provedu restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Ruske Federacije predviđene aktima kojima se BiH pridružila”.

“Nepromišljena i razočaravajuća odluka”

Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH, saopćili su za RSE da je Bosna i Hercegovina dio euroatlanske zajednice zemalja te da je njena politička i ekonomska budućnost na Zapadu.

Razočaravajućom i nepromišljenom je ocijenjena odluka Investiciono-razvojne banke Republike Srpske da surađuje sa, kako je navedeno, brutalnim vlastima koje su pod evropskim i američkim sankcijama zbog ničim izazvanog rata.

Ukazano je, također, da je vrijednost izvoza BiH u zemlje EU u 2021. godini iznosio 10,3 milijardi maraka, a u Rusiju tek 107 miliona maraka.

“EU se također obavezala da će investirati više od 14 milijardi eura u BiH kroz svoje Instrumente pretpristupne pomoći, što EU i provodi u djelo. Investicije iz 27 zemalja članica EU čine 64 posto ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri posto”, saopćio je Ured za odnose sa javnošću američke ambasade.

Kako je BiH trgovala s Rusijom od početka rata u Ukrajini?

Rusija je deveta na listi inostranih investitora u BiH, a zaključno sa decembrom 2020. godine uložila je više od 600 miliona maraka (oko 307 miliona eura), pokazuju podaci Agencije za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA) BiH.

Najveći dio investicija odnosi se na prerađivačke djelatnosti, odnosno proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, a slijedi trgovina.

Jedan od investitora je ruska državna naftna kompanija Njeftegazinkor koja od 2011. godine, zajedno sa Naftnom industrijom Srbije, ima koncesiju za istraživanje nafte u RS.

Ruski trgovinski lanac MERE otvorio je od maja ove godine tri prodavnice u BiH. Sve se nalaze na području eniteta Republika Srpska – u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Doboju.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu, usporeno je planirano širenje ovog trgovačkog lanaca u evropskim zemljama, dok su u Belgiji u junu održani i protesti na kojim je zatraženo njihovo zatvaranje.

Istovremeno, u BiH se najavljuje otvaranje ovih trgovina u još nekoliko gradova.

Iz Rusije u BiH je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od 229 miliona maraka ili oko 117 miliona eura. To su podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Najveći dio uvoza odnosio se na uvoz mineralnih goriva, mineralnih ulja i njihovih proizvoda, preko 210 miliona maraka, odnosno oko 107 miliona eura.

U ovoj godini iz Rusije su, između ostalog uvožena i vozila, drvo i proizvodi od drveta, papir, duhan i čelik. Neki od ovih proizvoda su obuhvaćeni i međunarodnim sankcijama.

U prošloj, 2021. godini uvoz iz Rusije je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH iznosio oko 277 milion maraka, odnosno oko 141 milion eura.

U prvom polugodištu ove godine BiH je u Rusiju izvezla proizvoda vrijednih oko 24 i po miliona maraka, odnosno oko 12 i po miliona eura.

Više od polovine izvoza čine farmaceutski proizvodi, a izvoze se još voće, mineralna goriva i ulja, bakar, mašine, posteljina, obuća i drugi proizvodi

Izvoz iz BiH u Rusiju u toku 2021. godine iznosio je, prema zvaničnim podacima, blizu 108 miliona maraka, odnosno nešto više od 55 miliona eura.

Od početka rata u Ukrajini, BiH je od zapadnih partnera nekoliko puta, uz Moldaviju i Gruziju, označena kao država pod visokim rizikom od negativnog ruskog utjecaja.

Zbog toga je širom zemlje raspoređeno dodatnih 500 vojnika, koji su pristigli u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea).

Njemačka je također donijela odluku da, nakon deset godina, ponovo bude dio Misije EUFOR-a u BiH i pošalje svojih 50 vojnika.

NATO je najavio da će pomoći BiH da “ojača otpornost” i razvije odbrambene kapacitete, s ciljem sprječavanja potencijalnog ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti.