Sutra se otvara najveći projekat Hrvatske, osporavali su ga i Džaferović i Komšić

U organizaciji Evropske komisije danas je održan brifing za novinare povodom sutrašnjeg otvaranja Pelješkog mosta. Novinarima iz BiH i Hrvatske danas su prezentirane informacije o gradnji Pelješkog mosta, inače najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta finansiranog iz EU fondova.

Projekat izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama vrijedan je 525 miliona eura odnosno milijardu KM, od čega je 357 miliona eura nepovratnih sredstava iz fondova Evropske unije

Na tom projektu deceniju je radilo nekoliko vlada Hrvatske. Dužina mosta iznosi 2,4 kilometra, 22 i po metra je širok, a 55 metara visok, a izgrađeno je i 32,5 kilometra puta u sklopu ovog projekta. Most kao i dio putne infrastrukture oko njega od sutra će biti pušten u upotrebu.

Na tenderu za gradnju mosta pristigle su tri ponude, a Hrvatske ceste su u januaru 2018. odabrali konzorcij China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2.081 milijarde kuna bez PDV-a te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci, tj. tri godine.

– Ovaj most će doprinijeti samom socio-ekonomskom razvoju, saobraćajnu povezanost, veliku pristupačnost. Povećat će i i teritorijalnu kohezionost i ekonomski razvoj. Na ovom mostu neće biti mostarina odnosno Javno preduzeće Hrvatske ceste neće naplaćivati troškove korištenja mosta – kazali su danas na brifingu za novinare.

Visina mu je 55 metara, čime se, kako navode hrvatske vlasti, udovoljilo zahtjevu susjedne Bosne i Hercegovine za osiguranje nesmetanog prolaska brodova kroz Malostonski kanal do Neuma. Krajem juna ove godine, ispod Pelješkog mosta ka neumskom akvatoriju na teritoriju BiH uplovio je prvi kruzer, a radilo se kruzeru “Bolette” visokom 51 metar na kojem se nalazilo oko 1.000 putnika.

Ovaj događaj u dijelu hrvatske javnosti iskorišten je i za slanje poruke onom dijelu bosanskohercegovačke javnosti koji je osporavao izgradnju Pelješkog mosta navodeći kako Hrvatska na taj način ugrožava pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru.

Treba, naime, podsjetiti, da je nedugo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji mosta, tokom 2019. godine, dio bosanskohercegovačke vlasti poveo diplomatsku aktivnost kojom se upozoravala susjedna država o potrebi preispitivanja projekta Pelješkog mosta u svjetlu njegovog utjecaja na pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru. Naime, Malostonski kanal, koji dijeli Pelješac od kopna, jedini je vodeni put kojim je moguće iz međunarodnih voda pristupiti bosanskohercegovačkom dijelu jadranske obale.

Pitanje izgradnje mosta od susjedne države našlo se sredinom 2019. godine kao tačka dnevnog reda sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine na prijedlog članova Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića koji su i podržali zaključak kojim se od Hrvatske traži obustava gradnje mosta, rješavanje svih otvorenih pitanja dijalogom, te u slučaju nepostizanja dogovora najavljuje pokretanje postupka pred Međunarodnim sudom za pravo mora.

Ovome se, međutim, usprotivio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Tako su se zaključci Predsjedništva BiH našli i pred zastupnicima Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska, koji su podržali Dodikov stav, zaustavivši tako dalje postupke Predsjedništva BiH u vezi s realizacijom zaključaka.