Korištenje električnih romobila u BiH treba ohrabrivati

Električni romobil se pojavio u posljednjih pet godina i izazvao jednu revoluciju u prijevozu, zbog čega ga treba ohrabiti jer jer to jedno vrlo jednostavno, jeftino, ekološki relativno prihvatljivo i našem čovjeku ekonomski pristupačno u ovim vremenima finasijske krize i inflacije kada je cijena goriva narasla – kazao je za Fenu Damir Margeta, inžinjer saobraćaja i saradnik u Udruženju građana Giro di Sarajevo.

Podsjetio je da se Izmjenama zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo iz januara 2022. godine uveo pojam električnog balansirajućeg vozila u koje spadaju i sve vrste električnih romobila.

Korištenje električnih romobila treba ohrabiti ali se, kako je rekao Margeta, javlja potreba da se to organizira.

Mišljenja je da Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUPKS) pristupio tek sada bilo kakvom kažnjavanju onih koji voze električni romobil po trotoaru zbog manjeg broja “bahatih romobilista koji su izazvali totalnu pometnju u kretanju sa pješacima”.

– Broj romobilista je jako veliki i u tom broju imate 10-15 posto bahatih romobilista koji su izazvali totalnu pometnju u kretanju sa pješacima i koji nemaju nikakvog obzira sa pješacima. I upravo zbog te male grupe, kao u svakom saobraćaju će ispaštati čitava jedna populacija koja je vidjela u tom prevoznom sredstvu osnovno sredstvo za svoje svakodne potrebe – kazao je Margeta.

Zbog svega ovoga, kako je istakao, treba da se “pristupi jednoj ozbiljnoj debati, gdje ne treba pristupiti ostrašćeno ni sa jedne strane, gdje treba pokazati određenju fleksibilnost kako bi se izvukle sve dobrobiti iz ovog prevoznog sredstva i njegovog saobraćaja a ne da se ono kažnjava i da se vrši policijska presija”.

– Što se tiče preporuke da se elektro romobilisti kreću desnom ivicom kolovoza, tehnički oni nisu bicikli. Oni su u odnosu na bicikle puno nesigurniji, prije svega zbog položaja kretanja vozača koji je u stojećem položaju, a druga stvar je radi se o jako malim točkovima koji su obično veličine do 10 inča – istakao je Margeta.

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini ceste se grade relativno kvalitetno, a samim tim se isto tako i održavaju.

– U krajnjoj desnoj ivici kolovoza, ja to kao biciklista dobro znam, mi nailazimo na različite komade i građevinskog materijala i krupnih krhotina. I ceste se, bar one koje nisu glavne saobraćajnice u Sarajevu, loše održavaju i samim tim brzo propadaju. Ja ne bih preporučio bilo kome da neoprezno vozi krajnjom desnom ivicom kolovoza – kazao je Margeta.