Tužilaštvima u BiH poznata imena 4.000 počinilaca ratnih zločina, ali nema optužnica?!

Misija OSCE-a u BiH uz podršku Delegacije EU u BiH predstavila je danas u Sarajevu najnoviji izvještaj o procesuiranju slučajeva ratnih zločina u BiH, pod nazivom “Utrka s vremenom: Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Bosne i Hercegovine”.

Piše: A. DUČIĆ

Kako je izjavila ambasadorica OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec skoro 500 predmeta ratnih zločina sa više od 4.000 poznatih osumnjičenih nalazi se u radu pred tužilaštvima u BiH.

– Prema sadašnjoj stopi procesuiranja, rok iz Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina za procesuiranje svih preostalih predmeta do kraja 2023. Bit će prekoračen. Sa svakim danom smanjuje se vjerovatnoća postizanja pravde za preostale žrtve zločina počinjenim tokom oružanih sukoba. Pravda je sada u trci s vremenom – kazala je Kavalec.

Ona je ukazala i na jasnu odgovornost Vijeća ministara BiH koje je propustilo imenovati nadzorno tijelo za provođenje Revidirane strategije, a s druge strane je VSTV na sebe preuzeo niz dodatnih odgovornosti kako bi se osigurano nadzor nad provođenjem Revidirane strategije.

Ona je naglasila da Misija izražava zabrinutost zbog imenovanja kandidata na često rukovodeće pozicije u pravosuđe koji nisu bili najviše rangirani kandidati niti su posjedovali ranije iskustvo u procesuiranju ratnih zločina.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler naglasio je da je Revidirana strategijo odnosno procesuiranje ratnih zločina dio 14 prioriteta Evropske komisije za BiH kak obi dobila kandidatski status. Kada je riječ o probijanju roka iz Revidirane strategije, EU će i dalje biti spremna da podrži institucije kako bi se ovaj proces dovršio budući da je veoma važan za društvo u cjelini. Podsjetio je da Eu trenutno ima program težak četiri miliona eura u vidu podrške pravosuđu.

Inače, kako je navedeno u izvještaju, čak 35 posto neriješenih predmeta koji čekaju procesuiranje u Tužilaštvu BiH odnose se na osumnjičene koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH što govori i o nedovoljno dobroj regionalnoj saradnji.

U nastavku donosimo ključne nalaze izvještaja OSCE-a o procesuiranju ratnih zločina u BiH:

– Situacija je dalje otežana činjenicom da je broj podignutih optužnica na godišnjoj osnovi također značajno opao od 2014. godine na svim nivoima pravosuđa u BiH. I u 2018. i u 2019. godini, Tužilaštvo BiH je podiglo malo više od polovine optužnica nego što je to bio slučaj 37 2014. godine. U 2021. godini, podignuta je 21 optužnica. Takvo smanjenje broja podignutih optužnica također je evidentno i na tužilaštvima u entitetima, u kojima je također došlo do približno istog proporcionalnog pada broja podignutih optužnica.

– Razlog zbog kojeg broj okončanih predmeta daje samo ograničen uvid u efikasnost tužilaštva u provođenju Strategije jeste nedosljednost u kvaliteti istraga i krivičnog gonjenja. Ovo se najočitije manifestira u velikom broju pravosnažno oslobođenih lica, posebno na državnom nivou.

– Najsloženijim predmetima nije dat prioritet na nivou institucionalne politike.

– Nije bilo dosljednog i efikasnog upravljanja predmetima, kao ni sistemskog pristupa njihovoj raspodjeli između pravosuđâ u BiH kroz proces ustupanje predmeta

– Nedosljedne odluke o ključnim pravnim pitanjima i dalje su uobičajeni trend u BiH

– Usprkos postignutom značajnom napretku, sve institucije nemaju neophodne kapacitete i sredstva za postizanje balansa između pružanja zaštite i podrške svjedocima koji svjedoče na suđenjima i prava optuženog na pravično suđenje

– Na putu efikasnom procesuiranju predmeta ratnih zločina i dalje stoji ogroman broj hroničnih i složenih pitanja. Posebno se to odnosi na politizaciju procesuiranja predmeta ratnih zločina, koja je i nakon više od 25 godina od završetka oružanog sukoba i dalje duboko ukorijenjena.