Kajganić državnim parlamentarcima: Omogućite nam alat za borbu protiv organiziranog kriminala

Predstavničkom domu PS BiH na današnjoj sjednici obratio se i v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić a uoči rasprave o Informaciji o radu Tužilaštva za 2021. godinu.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Tužitelj Kajganić je iznio konkretne probleme sa kojima se suočava Tužilaštvo BiH, a u čijem rješavanju bi kako je kazao mogao pomoći i Predstavnički dom PSBiH svojim autoritetom čak i u pitanjima koja nisu u nadležnosti tog doma, odnosno Parlamenta BiH.

Tako je Kajganić pojasnio da Tužilaštvo BiH ima problem s prikupljanjem dokaza u realnom vremenu od međunarodnih relevantnih institucija koje se tiču organizovanog kriminala, a gdje su umiješani naši državljani ili lica povezana s našim državljanima.

Ti problem, kazao je Kajganić odnose se prvenstveno na saradnju s Evropskom organizacijom policijskih agencija (EUROPOL) preko koje policijske agencije dobijaju informacije o organizovanom I najtežim oblicima drugih vrsta kriminala, te problem saradnje sa Evropskom asocijacijom tužilaca (EUROJUST).

-Problem Tužilaštva BiH i policijskih agencija je u tome što BiH nije u potpunosti uspostavila saradnju s EUROPOL-om na način da imamo svoje kontakt tačke i da je ta tačka u punom kapacitetu kako bismo što brže dobijali informacije koje su nam od krucijalnog značaja u ovim predmetima. Sada imamo imenovanu tačku u sjedištu EUROPOL-a, međutim nismo u potpunosti uspostavili te mehanizme- kazao je Kajganić.

Što se tiče EUROJUST-a Kajganić je pojasnio da zemlje EU,ali i zemlje regiona, izuzev BiH imaju svoje tužioce u sjedištu te asocijacije u Hagu kao i potpisan sporazum s EUROJUST-om, što im omogućava da razmjenjuju u realnom vremenu dokaze koji se tiču međunarodne pravne pomoći.

Nažalost, BiH je bezuspješno pregovarala da potpiše taj sporazum u 2018. i 2019 godini s EUROJUST-om, a sada istim povodom pregovara s Evropskom komisijom. Danas je još jednom jasno rečeno da je uslov EK da BiH potpiše taj sporazum usklađivanje Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH s Evropskom direktivom o zaštiti ličnih podataka građana EU.

Upravo zato što vlasti u BiH neće da usvoje ovaj zakon, profitiraju kriminalci, a Tužilaštvo BiH nema osnovni alat za borbu s kriminalcima.

-Znači dok BiH ne ispuni taj uslov nećemo biti u stanju da potpišimo sporazum s EUROJUST-om, odnosno s Evropskom komisijom s kojom sada pregovaramo . I mi nismo u stanju da u realnom vremenu razmjenjujemo dokaze po međunarodnoj pravnoj pomoći. To je nama značajno iz razloga jer po Zakonu o krivičnom postupku istrage su u predmetima koje su u nadležnosti Tužilaštva BiH vremenski limitirane, a i mjere pritvora odnosno mjere obezbjeđenja prisustva osumnjičenih lica u istrazi su vremenski limitirani. I u situacijama kada ne dobijemo dokaze na vrijeme nismo u mogućnosti da podignemo optužnice pred Sudom BiH- kazao je Kajganić.

On je rekao i da je Tužilaštvo BiH slalo u nekoliko navrata inicijative za izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH prema Ministarstvu pravde BiH za potrebu izmjene tog zakona radi uvođenja institute e koji su jedini realni alati i koji mogu poslužiti za efikasnu borbu protiv organiziranog kriminala.

-To su alati koji se odnose na institute svjedoka pokajnika. Naprimjer osuđenog kao saradnika ili krunskog svjedoka kao što imamo u Hrvatskoj , sve nam je to potrebno kako bismo bili efikasni u borbi protiv oranizovanog kriminala . Isto tako uputili smo inicijativu za izmjenu zakonodavstva u oblasti potrebe regulisanja digitalnih valuta. Trenutno u BiH nemamo zakonsku regulativu prema kojoj možemo da oduzmemo digitalni novac, a svjesni smo da organizovane međunarodne kriminalne grupe vrijednost odnosno imovinsku korist koju pribave pretvaraju u digitalni novac- kazao je glavni tužitelj Tužilaštva BiH.

Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a kazao je da njegova stranka na ovakav način željela komunicirati I s drugim tužiteljima, ali da im to “nije dozvoljeno”.

Poslanik Damir Arnaut (NS) kazao je da za članove Istražne komisije na čijem je on čelu informacije koje je iznio tužitelj Kajganić nisu novost, jer je tužitelj o njima govorio i prilikom svjedočenja pred Komisijom još u martu ove godine.

Arnaut je pojasnio i zbog čega je zaustavljena procedura usvajanja novog zakona o zaštiti ličnih podataka, te je za to optužio HDZ-ovog ministra pravde Josipa Grubešu.

-Znate zašto stoji taj Zakon o zaštiti ličnih podataka ? Agencija za zaštitu ličnih podataka je pripremila nacrt, oni nisu nažalost ovlašteni predlagač, poslali su Ministarstvu pravde , ali to ministarstvo kojim rukovodi HDZ već 16 godina koči taj zakon i zbog toga profitiraju kriminalci- kazao je Arnaut.

Arnaut je rekao i da je još u martu ove godine, a nakon svjedočenja Kajganića, Istražna komisija usvojila jednoglasno zaključak da Vijeća ministara uputi izmjene zakona odnosno po potrebi novi zakon o zaštiti ličnih podataka koji bi bio usklađen sa standardima EU, a uzimajući u obzir svjedočenje glavnog tužioca BiH koje je dostavljeno uz ovu inicijativu.

– Vidite koliki problem BiH ima s međunarodnim kriminalom zato što ministar pravde neće da stavi ovo na dnevni red Vijeća ministara- kazao je Arnaut.

Mirjana Marinković-Lepić (NS) podsjetila je i da je ona sa zastupnicom Aidom Baručijom (NB) upućivala inicijative za usklađivanje Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH ,ali da je Predstavnički dom i u prvom i u drugom čitanju tu inicijativu odbio.

Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a Marinković-Lepić i Arnautu je poručio da oni ne mogu natjerati parlamentarnu većinu da glasa za njihove prijedloge, na što mu je Arnaut odgovorio:

– Mi imamo ovdje problem s međunarodnim organiziranim kriminala. Možete li zamisliti da u nekoj zemlji dođe glavni tužitelj u parlament i kaže “nemam alata za borbu protiv kriminala”, a parlamentarna većina mu kaže” mi nećemo da damo taj zakon”, a od toga trljaju ruku kriminalci iz reda sva tri konstitutivna naroda – zaključio je Arnaut.