Stigla prva reakcija Rusije na historijsku odluku EU o Ukrajini

Kremlj je danas nazvao unutarnjom stvari Evrope odluku 27 zemalja EU da Ukrajini i Moldaviji dodijele status kandidata, u jeku ruske ofenzive na ukrajinskog susjeda.

“To je unutrašnja stvar Evrope”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, naglašavajući da je važno za Moskvu da “čitav taj proces ne donese dodatne probleme Rusiji … i odnosima tih zemalja s Rusijom”.

Peskov je naglasio da mu je želja da proces ne završi pogoršanjem ni odnosa Moskve i Brisela koji su sada na tako niskoj razni da ih je teško dodatno pogoršati.

Rekao je da Moldavija želi postati europskija nego su Europljani sami. Čelnici 27 država članica donijeli su u četvrtak u Briselu historijsku odluku o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji i obećali europsku perspektivu Gruziji te kandidatski status kada riješi preostale kriterije.

Rusija se ne protivi pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji, ali godinama kritizira pokušaje te zemlje da se pridruži NATO-u.

Prije no što je naredio desecima hiljada vojnika da u februaru uđu u Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je tražio pravna jamstva Sjedinjenih Američkih Država da Ukrajina neće biti primljena u taj vojni savez.

Lavrov: EU i NATO okupljaju koaliciju za rat s Rusijom

Evropska unija (EU) i NATO okupljaju koaliciju za rat s Rusijom, izjavio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov komentarišući odluku da Ukrajina i Moldavija dobiju kandidatski status za EU.

Govoreći na konferenciji za novinare u Bakuu nakon sastanka sa azerbejdžanskim kolegom Jeyhunom Bayramovim, Lavrov je rekao da situacija podsjeća na stanje prije Drugog svjetskog rata ”kada je Hitler ujedinio većinu evropskih zemalja za rat protiv Sovjetskog Saveza”.

“Kada je počeo Drugi svjetski rat, Hitler je okupio većinu evropskih zemalja pod svojim barjacima. Sada i EU i NATO okupljaju istu modernu koaliciju za borbu, i uglavnom, za rat s Ruskom Federacijom. Sve ćemo to pažljivo razmotriti”, rekao je Lavrov, prenosi Anadolu Agency (AA).

Najavio je drugi bilateralni sastanak o razgraničenju između Armenije i Azerbejdžana, koji će se održati u Moskvi. Istakao je da su obje strane potvrdile spremnost za rad na tom pitanju, smatrajući ga vrlo značajnim za sadašnju fazu nagodbe.

Lavrov je ponovio spremnost Rusije da doprinese potpisivanju mirovnog sporazuma između Bakua i Jerevana i podržao ideju saradnje u formatu 3+3 na Južnom Kavkazu, koji uključuje Armeniju, Azerbejdžan i Gruziju i njihova tri susjeda – Rusiju, Tursku i Iran.

Na pitanje o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji za članstvo u EU, Lavrov je rekao da, za razliku od NATO-a, EU nije vojna organizacija i zato članstvo u toj strukturi ne predstavlja prijetnju Rusiji. Istakao je da Moskva prati korake EU i da sumnja da će “rusofobična politika” bloka uskoro prestati.

Bayramov je rekao da je prioritet Bakua normalizacija odnosa i dugoročni mir u regiji, te da ovaj proces ne može biti “talac” Minske grupe OSCE-a o Karabahu.

Naglasio je da je Minska grupa prije oko tri decenije dobila zadatak da riješi spor oko Karabaha, ali da nije postigla nikakve rezultate.