Ne utapaju se samo neplivači, zato se držite ovih pravila na kupanju

Tokom svjetskog plivačkog prvenstva u Budimpešti skoro se dogodila tragedija kada se za vrijeme takmičenja sinhroniziranih plivačica jedna od njih onesvijestila u bazenu. Plivačica Anita Alvarez (25) počela je tonuti, no spasila ju je brza reakcija trenerice.

Ubrzo nakon toga plivačica je došla svijesti pa su o njoj brigu preuzeli bolničari. O ovom slučaju se na Facebooku oglasio Dragan Maloševac, specijalist hitne medicine iz KBC-a Osijek. Upozorio je kako opasnost od utapanja nije prijetnja samo za neplivače te da mnogi mladi stradaju tijekom odlaska na plaže i bazene, prenosi Index.hr.

“Budite oprezni! Ne, ne utapaju se samo neplivači! Ovo je profesionalna sportašica koja se bavi PLIVANJEM. Svako malo pročitamo o tragedijama mladih ljudi koji su se utopili u morima ili jezerima.

A onda u komentarima obavezno hrpa pametnjakovića lupeta o alkoholu i drogama, lošim i neiskusnim plivačima… Jako puno mladih ljudi nastrada tokom izleta, ekskurzija ili grupnog odlaska na bazene i plaže.

Ne plivajte sami, a ako plivate u grupama, ne udaljavajte se i obratite pažnju i na druge. Dovoljna je samo sekunda”, napisao je Maloševac na Facebooku.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda, objavio je HZJZ.

Godišnje u svijetu od utapanja smrtno strada 236.000 ljudi.

Sigurnost na vodi

Kodeks o sigurnosti na vodi objavio je Hrvatski crveni križ, a kodeks savjetuje:

– Ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka.

– Ne plivajte ako ste konzumirali alkohol.

– Ne ulazite vrući u vodu.

– Ne skačite u vodu nepoznate dubine.

– Nikad ne plivajte sami.

– Plivajte u blizini spasilaca.

– Poštujte upute i znakove spasilaca.

– Dogodi li vam se nevolja, ostanite smireni. Plutajte na leđima i mašite jednom rukom za pomoć.

– U svakom trenutku znajte gdje su vaša djeca. Budno pratite njihovo kretanje osobito kad plivaju ili se igraju uz vodu. Djeca se mogu utopiti i u plitkoj vodi.

– Pazite na velike nadolazeće valove. Oni vas mogu “pomesti” iako mislite da stojite na sigurnom mjestu.

– Izbjegavajte penjanje po liticama i držite se podalje od rubova litica. I lagani nagibi mogu biti opasani ako su mokri.

– Madraci za napuhivanje privlačan su način zabave u vodi. Ali oprez! Ležeći na njemu, vjetar vas može otpuhati na otvoreno more.

– Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu.

Preporuke HZJZ-a za povećanje sigurnosti u vodi kažu da djecu treba stalno imati na oprezu kada su u vodi te da bi se trebala napraviti zabrana prilaska bazenima kako djeca ne bi mogla sama ući u bazen. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Savjetuju i nošenje sigurnosnog prsluka te poseban oprez kada je u pitanju kupanje u jezerima i rijekama. Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Osobe koje boluju od hroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja.

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu. Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.