potraga za radnicima
Veliki manjak konobara u Hrvatskoj, nude se plaće čak od 3.000 eura
Uvoz radne snage ne može nadoknaditi domaću radnu snagu koja je otišla u svijet motivirana višim plaćama i boljim uvjetima rada, upozoravaju sindikati i promjene traže upravo u tim područjima
Kao i svake turističke sezone, Hrvatska se suočava sa manjkom kvalificirane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu.
Uvoz radne snage ne može nadoknaditi domaću radnu snagu koja je otišla u svijet motivirana višim plaćama i boljim uvjetima rada, upozoravaju sindikati i promjene traže upravo u tim područjima.
U Dalmaciji neki poduzetnici u turizmu nude i do 2.000 eura kvalitetnom radniku u ugostiteljstvu. U Dubrovniku se taj iznos ponegdje penje i gotovo 3.000 eura mjesečno, uz osiguran smještaj i prehranu.
Iako je izdano 30.000 radnih dozvola, i to pretežno za turizam, i dalje nedostaje iskusnih konobara i kuhara, ali i pomoćnih radnika. Pa tako sada, početkom juna, u hrvatskom turizmu, po ocjeni predsjednika Sindikata turizma i usluga Eduarda Andrića, manjka između 10 i 15 hiljada radnika.
Gdje su problemi?
Iako je turizam najvažnija grana za punjenje državnog proračuna, Andrić podsjeća da je prošle godine prosjek plaća u turizmu bio 20 posto niži od prosjeka plaća u ukupnoj hrvatskoj ekonomiji.
“I čemu se uopće čudimo”, pita se naš sugovornik.
“Ta plaća je vani u konkurentskim zemljama u pojedinim situacijama i dupla ili više nego dupla nego kod nas. Upravo plaća je veliki problem, ali osim plaće je problem i sigurnost radnog mjesta, odnosno potpisivanje ugovora na neodređeno vrijeme. A u Hrvatskoj u djelatnosti turizma i ugostiteljstva firme i hoteli koji su nekada imali po 400 i više zaposlenih desetkovale su taj broj i rade više-manje sa sezonskom radom snagom, dok se na ugovorima na neopdređeno vrijeme zadržali samo one koji čine ‘kostur’ firme”, kaže Andrić za Radio slobodna Europa (RSE).
Uz niske plaće i rad na određeno vrijeme, treći je demotivirajući faktor sezonski rad, što se odražava i na smanjeni interes za obrazovanje za ta zanimanja.
“Mladi ljudi su svjesni – raditi će četiri, pet mjeseci, a što onda? Oni su građani drugog reda – ne mogu dignuti kredit, osnovati porodicu, planirati kupnju stana … I više u školama nemamo zainteresiranih da se školuju za ovu djelatnost. Jednostavno ih nema. Da bismo to promijenili, mi ih moramo privući i boljim uvjetima rada i boljim plaćama, a treba im pružiti i mogućnost napredovanja u struci”, sugerira Andrić.
Dok je ranije bilo i tridesetak interesenata za jedno radno mjesto, sada u Hrvatskoj ima manjka, a ne viška radne snage. Komentator liberalne vokacije portala index.hr Goran Vojković kaže za RSE kako doista nema mjesta kuknjavi nekih poslodavaca za radnom snagom.
“Ljudi su otišli tamo gdje im je bolje. Dakle, poslodavci se tu imaju ili posložiti ili posao raditi sami, kao u zapadnom svijetu. Sve te porodične biznise vani rade primarno porodice unutar sebe. To su jednostavne stvari koje u normalnom društvu ne bi trebalo objašnjavati, ali ovdje se svi čude ako radnik ne želi raditi za pet nečega, ako su mu troškovi – četiri”, kaže Vojković.
Po njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj je konačno na tržištu rada proradio kapitalizam.
“Nije tržište kada tridesetak njih moljaka za jedno radno mjesto, već je tržište kada se poslodavci i radnici nalaze za plaću za koju se dogovore. Onda je isključivo i apsolutno njihova stvar hoće li to biti 5, 10, 12 ili 15 hiljada”, zaključuje Vojković.
A kako nebriga države za turizam kao najvažniju granu hrvatske ekonomije izgleda na terenu, pokazuje na sreću onemogućena namjera vukovarske Srednje strukovne škole “Marko Babić” da od sljedeće školske godine ukinu smjerove za pet zanimanja, od kojih su četiri – konobar, mesar, turističko-hotelijerski komercijalist i slastičar, koje su učenici ranijih godina upisivali, ali u manjem broju – na srpskom jeziku i ćirilici.
Na tu inicijativu školskih vlasti koja je pokrenuta radi – kako su naveli – “narušavanja vizije škole i kvalitete strukovnog obrazovanja”, reagirala je u Saboru zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov, i Ministarstvo znanosti i obrazovanja je prijedlog povuklo iz javne rasprave.
“Ne mogu razumjeti da mi uvozimo 30.000 radnika, najvećim dijelom za turizam, i da onda sami ne produkujemo upravo takva zanimanja”, kazala je Dragana Jeckov za RSE.
Ona je podsjetila na Ustavni zakon o pravima manjina i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kao i na brojne međunarodne dokumente obavezujuće za Republiku Hrvatsku. Ta dokumenta reguliraju odgoj i obrazovanje manjina, koji među ostalim omogućuju da se razredni odjeli i obrazovne skupine ustroje i za manji broj učenika od onog koji je propisan.
Ministarstvo zadovoljno početkom sezone
Prvih pet turističkih mjeseci u Hrvatskoj, usprkos ovih problema sa radnicima, prolaze po ocjeni Ministarstva turizma – odlično.
“Dosadašnji rezultati u predsezoni odličan su pokazatelj interesa za Hrvatskom što nam je iznimno važno za daljnje poticanje cjelogodišnjeg poslovanja. Od početka godine do danas ostvarili smo 10 miliona noćenja što je gotovo mjesec dana ranije nego li protekle godine. Pri tome je u prvih pet mjeseci ove godine fiskalizirano računa u vrijednosti većoj za milijardu i 179 miliona kuna nego li u istom razdoblju rekordne 2019. godine”, kazala je novinarima 2. juna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Prema podacima Porezne uprave u prvih pet mjeseci ove godine u djelatnostima koje se odnose na pružanja usluge smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora), ukupno je fiskalizirano računa u vrijednosti osam milijardi i 169 miliona kuna, odnosno 155 posto više nego li u istom razdoblju protekle godine.
U usporedbi s 2019. godinom, u prvih pet mjeseci 2022. godine fiskalizirano je računa u vrijednosti 17 posto većoj nego u istom razdoblju 2019. godine.
