Šta stoji iza prijetećih poruka u BiH: Pokušaj destabilizacije, sijanja straha i nepovjerenja

Učestale dojave o podmetnutim bombama širom Bosne i Hercegovine i regiona, pojava je koja, nažalost, poprima zabrinjavajuće razmjere, a s ciljem sijanja nesigurnosti, straha i nepovjerenja kod stanovništva, ocijenio je doktor nauka u oblasti odbrane i sigurnosti i bivši direktor Policijske akademije FMUP-a dr. Taib Spahić u izjavi za Fenu.

Komentirajući upit u vezi sa serijom prijetećih poruka koje su izazvale uznemirenje javnosti, Spahić ističe kako se radi o sračunatim kriminogenim aktivnostima i pokušaju destabilizacije, koji poprimaju oblik organiziranog djelovanja i usmjeren na sijanje nepovjerenja prema institucijama sistema, prvenstveno, prema policijskim i pravosudnim organima vlasti.

– Radi se o pojavi koja predstavlja tzv. ‘tamnu stranu demokratije, odnosno procesa globalizacije’ – pojašnjava Fenin sagovornik, pledirajući za hitne mjere, promptno i energično djelovanje agencija za provedbu zakona, uključujući represivne, ali i proaktivne preventivne mjere.

U tom kontekstu smatra kako je platforme društvenih mreža neophodno proglasiti javnim prostorom.

– Mora se proaktivno djelovati u smislu da se platforme društvenih mreža što prije proglase javnim prostorom i da on bude podložan sankcijama, a da bi se onemogućio neovlašteni/nelegalni pristup potrebno je uvesti obavezu identifikacije vlasnika telefonskih SIM kartica, kako je to regulirano u drugim zemljama – precizira Spahić.

Dodao je kako kreiranje lažnih profila i lažni identiteti nisu demokratsko postignuće, odnosno da je riječ o zloupotrebi i manipulaciji.

Mišljenja je kako je u osnovi distribuiranja prijetećih poruka putem elektronske pošte (e-maila), zapravo, sijanje panike i uznemiravanje javnosti, a što se, kako navodi, posebno negativno reflektira na namlađe članove populacije.

Nadalje, navodi kako to kod djece izaziva neželjene psihološke efekte i posljedice, budući da pošast lažnih dojava nije zaobišla ni obrazovne institucije, a o čemu svjedoči i nedavna evakuacija oko 100 osnovnih i srednjih škola na području KS, koje su uslijedile nakon zaprimanja lažnih dojava,

Referirajući se na prirodu ove vrste kriminogenog djelovanja, Spahić kaže kako, shodno imanentnim elementima, odnosno vjerovatnoj političkoj pozadini pojave lažnih dojava, ta vrsta aktivnosti ima obilježja terorizma i organiziranog kriminala.

Po njegovim riječima, osim brojnih štetnih društvenih i psiholoških implikacija, poseban aspekt predstavlja ekonomska, odnosno finansijska šteta koju institucije trpe usljed prekida redovnih aktivnosti, pri čemu treba uzeti u obzir i dodatno angažiranje ljudskih i materijalnih resursa agencija za provedbu zakona na planu utvrđivanja (ne)osnovanosti upućenih prijetnji.

Da je neophodno promptno djelovati na iznalaženju djelotvornog odgovora nadležnih institucija na najnoviji sigurnosni izazov kakav predstavlja nekada sporadična pojava dojava o postavljenim bombama, svjedoče aktivnosti koje nadležne institucije u kontinuitetu poduzimaju.

Među ostalima, na tom planu angažirana je i Federalna uprava policije (FUP) koja se, u međuvremenu, u vezi s dojavama bombi oglasila saopćenjem za javnost u kojem navodi kako su policijske agencije u svim konkretnim slučajevima pravovremeno preduzele sve mjere i radnje kako bi se otklonile sumnje i spriječilo nastupanje mogućih posljedica, te identificirali vinovnici.

Prema dosad raspoloživim podacima, osobe koje su upućivale lažne dojave su za registraciju e-mail računa koristile web-domene koje su u vlasništvu inozemnih kompanija, te se u tom pogledu za otkrivanje počinitelja koriste kapaciteti Interpola i Europola, a uspostavljena je i komunikacija radi razmjene operativno interesantnih podataka policijskih agencija na regionalnom nivou.

Federalna uprava policije, tim povodom, ističe da će policijske agencije preduzeti sve neophodne mjere da zaštite sigurnost građana i njihove imovine.