Legalizacija “divlje” gradnje oko zaštićenog Prokoškog jezera: “Bespovratno izgubljeno”

Automobili, dim roštilja i teferič ili vašar. To su riječi koje fotografa iz Fojnice Adnana Bubala asociraju na situaciju u okolini Prokoškog jezera, zaštićenog spomenika prirode u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ovo planinsko jezero glečerskog porijekla smješteno je na planini Vranici na oko 1.630 metara nadmorske visine. Od gradića Fojnice dijeli ga dvadesetak kilometara, uglavnom makadamskog puta.

Zbog snijega i leda, put je zimi, pa čak i do proljeća, prohodan tek za planinare ili terenske automobile. No, u maju kada jezero postaje dostupno izletnicima, na Prokoškom jezeru zavlada ambijent živahnog i nemarnog sela, kako ga naziva fojnički fotograf, piše Radio Slobodna Evropa (RSE)

Skupština Srednjobosanskog kantona, u kojem se nalazi i jezero, usvojila je krajem aprila 2022. izmjene i dopune Zakona o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode, kojim najavljuje intenzivnije inspekcijske kontrole i strože mjere zaštite. No, kantonalna vlast najavila je i legalizaciju nelegalno izgrađenih objekata oko jezera.

“Ko želi da uživa u netaknutoj prirodi, ima jezera na Treskavici (planina u centralnoj BiH, op. a.). Prokoško jezero to više nije. Od maja auta mogu dolaziti i počinje narodni teferič. Ljetne bašte sa crvenim, zelenim i žutim suncobranima, glasna muzika, vožnja kvadovima i motorima. Nema tu više nikakvog spomenika prirode”, kaže on.

Ovo nekadašnje stočarsko mjesto s katunima, pastirskim kolibama, nakon ratnih devedesetih postalo je meta divlje izgradnje i nekontroliranog turizma.

Idilične pejzaže iz Bubalovog objektiva, zamijenili su prizori “divlje” gradnje, sa oko 250 nelegalno izgrađenih vikendica, koliko ih ima prema općinskoj evidenciji.

“To je odraz stanja naše svijesti. Istinski mir i ugođaj doveo bi i kvalitetne goste i to bi bio ozbiljan turizam. Ovako, s jednodnevnim teferičima to ne ide”, ističe Bubalo.

Nezaštićeno ‘zaštićeno područje’

BiH ima 43 zaštićena područja prirode, od kojih je 31 u entitetu Republika Srpska, a 12 u Federaciji BiH. Ta područja predstavljaju dijelove teritorije značajne po biodiverzitetu, očuvanosti izvornog pejzaža i turističkim potencijalima.

Zaštita prirode u nadležnosti je dva entiteta i Brčko Distrikta, koji imaju vlastite zakone, dok je na državnom nivou tek dio koji se odnosi, među ostalim, na provođenje međunarodnih obaveza.

Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH određeno je da spomenike prirode proglašavaju skupštine kantona. Taj status dodijeljen je Prokoškom jezeru 2006. godine, zakonom koji je usvojila Skupština Srednjobosanskog kantona (jedan od deset kantona u Federaciji BiH).

Prokoško jezero do tada je uživalo status Regionalnog parka prirode, kojim je proglašen 1954. godine u vrijeme bivše Jugoslavije.

No, ni Zakon ni nadležne inspekcije, nisu zaustavili nekontroliranu gradnju objekata koje vlasnicima služe uglavnom za smještaj turista koji, također, nisu uvedeni u zvaničnu evidenciju gostiju.

Načelnik krivi udaljenost

Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura, koji je kadar Stranke demokratske akcije (SDA), vladajuće partije na tom području, devastaciju objašnjava činjenicom da je Prokoško jezero “udaljeno od grada”.

“Jedan dio krivice mogu prihvatiti. No, to je 20 kilometara od općine, a od toga ima 18 kilometara makadamskog puta. Pokušavalo se u proteklih pet-šest godina, no daleko je to od samog grada i teško kontrolisati. Uvodili smo rendžere, dovodili razne kontrole, ali preko noći se napravi objekat”, kazao je Klisura za RSE.

Skupština Srednjobosanskog kantona usvojila je prije nekoliko dana izmjene i dopune Zakona kojim najavljuje intenzivnije inspekcijske kontrole i strože mjere zaštite.

Predviđeno je i određivanje upravitelja ovim područjem, iako je to bila i obaveza iz zakona koji je na snagu stupio 2006, a koja nikada nije realizirana. Privremeno upravljanje povjeravano je proteklih godina Javnom komunalnom preduzeću “Šćona” Fojnica.

Kazna od 150 eura za nelegalnu gradnju

Amir Šečibović, kantonalni ministar prostornog uređenja graditeljstva, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, tvrdi da dosadašnji zakon nije omogućavao efikasnu inspekcijsku kontrolu koja bi spriječila nelegalnu izgradnju.

“Bilo je definisano da nadzor obavlja inspektor zaštite okoliša koji nema nadležnosti, osim izdavanja minornih kazni. Neko ko je počeo graditi, bude kažnjen sa 300 maraka (oko 150 eura) i tu se priča završava. Ovo je zadnji vapaj svih nas da sačuvamo ovaj biser“, kazao je Šečibović, dodajući da će zakonske izmjene omogućiti i angažman građevinskih inspektora.

Odgovarajući na pitanja novinara šta će se dogoditi sa nelegalno izgrađenim vikendicama na Prokoškom jezeru, Šečibović je, pak, najavio je da će one najvjerojatnije biti legalizirane.

“Istini na volju, teško da će to neko rušiti. Tu se može ići na legalizaciju i imamo u Ministarstvu pripremljenu verziju tog zakona. O njemu ćemo zatražiti različita mišljenja, kako bi sve nelegalno izgrađene objekte stavili pod nadzor i uveli u kategoriju legalnih objekata”, kazao je.

Pojasnio je da će zakonom o legalizaciji biti obuhvaćena i druga područja u Srednjobosanskom kantonu, poput planine Vlašića, na kojima su izgrađeni objekti bez potrebnih dozvola.

Slijedi legalizacija

Šečibović nije odgovorio na upite RSE za razgovor o načinima planirane legalizacije i saniranju štete koja je nastala devastacijom spomenika prirode.

Istovremeno, općinski načelnik Klisura tvrdi da se radi o “osjetljivom pitanju”, ne odgovarajući direktno na pitanje RSE da li je kasno za spašavanje Prokoškog jezera koje najavljuju vlasti Srednjobosanskog kantona.

“To je daleka i krupna priča zato što je to spomenik prirode, tako da je priča o legalizaciji na dalekom putu. No, imate hiljade objekata u Sarajevu izgrađenih nelegalno, pa su i dan danas tu. Dajte da nešto uradimo, da to probamo konzervirati i da prema ljudima koji gore borave i koji su domaćini, ne idemo s nekim radikalnim potezima. Da taj dragulj prirode bude na ponos svih nas“, ističe on.

U proteklih 30 godina drastično je smanjen nivo vode Prokoškom jezeru. Potoke koji su se slijevali u jezero vlasnici vikendica preusmjeravali su u svoja dvorišta, a fekalije i otpadne vode slali su u jezero.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Samir Đug 2005. godine bio je jedan od autora studije zaštite Prokoškog jezera.

Da li je jezero ‘sahranjeno’?

Među mjerama koje su tada predlagane bile su osnivanje javne ustanove koja bi štitila Prokoško jezero, zabranjivanje daljnje gradnje i pristupa vozila, te kontroliranje broja posjeta. No, od toga ništa nije zaživjelo, a Đug najveću odgovornost pripisuje Općini Fojnica.

“I sad, ne znam kako možete nekome, ko je ilegalno napravio objekat na društvenom zemljištu, to legalizirati. Općina će sigurno tu ubirati neki porez i to kao uspješno. S druge strane, sahranili ste jedno jezero. Mislim da je sada prilično kasno”, kaže Đug.

Područje Prokoškog jezera bogato je endemskim biljakama, među kojima je voštana debeljača koja se nalazi na crvenoj listi zaštićene flore Federacije BiH.

Jezero je obitavalište Raizerovog tritona, endemske vrste vodozemca, a ekolozi godinama upozoravaju da je zagađivanje ugrozilo njegov opstanak.

“On može napustiti to jezero i prebaciti se u druga jezerca, ali je ugrožen zbog pogoršanja kvalitete vode. Ljudi koji su ilegalno gradili, uzimali su vodu s izvora, stavili ih u cijevi i doveli sebi u kuće. Kanalizacioni odvodi bili su direktno usmjeravani u jezero, a tu ste mogli zateći i ljude koji peru automobile”, ističe Đug.

Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa u BiH i autor naučnih radova posvećenih jezerima i riječnim sistemima, kaže za RSE da je 1910. godine na području Prokoškog jezera bilo tek šest katuna, dok je danas, sa oko 300 objekata, to područje nepovratno uništeno.

Da li je kasno za zaštitu?

Spahić, također, smatra da zakonske izmjene, kojima vlast najavljuje spas Prokoškog jezera, dolaze kasno.

“Od spomenika prirode ostao je samo spomen da je nekad tu bilo prirodno jezero. Sada ga je nemoguće revitalizirati. I da srušite sve te bespravno izgrađene kuće, opet ga ne možete revitalizirati. I šta će vlasti onda drugo uraditi nego legalizirati već devastirani prirodni ambijent. Zašto da se zamjere sa stanovnicima… Ne branim nikoga, ali više se ništa ne možete uraditi i to je bespovratno izgubljeno”, tvrdi Spahić.

BiH ima dva područja koja imaju status strogih rezervata prirode, četiri nacionalna parka, te 18 spomenika prirode, među kojima je i Prokoško jezero.

Dva područja imaju status zaštićenih staništa, osam parkova prirode, te tri imaju status park šume, dok ih je šest zaštićenih međunarodnim konvencijama i regulativama čija je BiH potpisnica.

Zaštićena područja prirode prostiru se na manje od tri posto teritorije, iako je standard Evropske unije (EU) da svaka zemlja treba zaštiti najmanje deset posto svoga područja.