Općina Neum protivustavno uknjižila cijelu obalu na sebe! Hoće li reagovati OHR?

Cijela plaža u Neumu, površine 2.860 kvadratnih metara, uknjižena je na Općinu Neum kao katastarska parcela 344 pod “ostalo neplodno zemljište”. Ovo su podaci Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Dragan Jurković, načelnik Općine Neum (Hrvatska demokratska zajednica BiH) kazao je za RSE da “ništa nije urađeno mimo Zakona o vodama Federacije BiH (FBiH)”.

“U tom zakonu stoji ko može biti upisan kao vlasnik – Federacija BiH, odnosno općina ili grad. Općina Neum je sastavni dio BiH i tu ne bi trebalo biti ništa sporno. To je samo političko-medijska hajka”, kazao je Jurković za RSE.

Dodao je da u tom zakonu stoji šta je površinska voda prve, a što voda druge kategorije. More je, kaže, druga kategorija površinskih voda i knjiži se na općinu.

Zakonom o vodama Federacije BiH je definirano da je “javno vodno dobro ‘u vlasništvu’ FBiH za sve površinske vode prve kategorije”, odnosno “‘u vlasništvu’ gradova i općina za sve površinske vode druge kategorije, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom”.

Zakonom o vodama FBiH su u prvu kategoriju svrstane sve rijeke, prirodna jezera i močvare, te vještačke akumulacije.

“Sve preostale vode su vode druge kategorije”, navodi se u Zakonu o vodama Federacije BiH.

Moguća apelacija Ustavnom sudu FBiH

Kako navodi Milan Dunović, potpredsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), postoje indicije da je Neum preknjižio s države na sebe morsku obalu. Vode, šume i poljoprivredno zemljište su, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, državno vlasništvo.

Dunović navodi i da su Općine Čapljina, također na jugu BiH, i Trnovo, u srednjoj BiH, knjiženje uradile na isti način kada je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište.

Kako ističe, trenutno sa pravnim timom analizira dva zakona u FBiH – Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o vodama kako bi podnio apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH. Ovaj sud ocjenjuje usklađenost entitetskih zakona sa Ustavom Federacije BiH.

“Problem je što se mora naći tačno određeni zakon ili član zakona koji je u suprotnosti s određenim članom Ustava FBiH da bi se mogla pokrenuti apelacija”, kazao je Dunović za RSE.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti federalnog zakona pred Ustavnim sudom FbiH mogu podnijeti predsjednik ili dopredsjednik FBiH, premijer ili dopremijer ili jedna trećina članova Zastupničkog ili Doma naroda Parlamenta FBiH”, kako se navodi u Ustavu FBiH.

“Grad” na Bjelašnici

Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH navodi da “poljoprivredno zemljište ‘u vlasništvu države’ može se prodavati kada “Parlament FBiH utvrdi opći interes za prodaju državnog zemljišta”.

Načelnik Trnova Ibro Berilo (Stranka demokratske akcije) za RSE je kazao da “nema govora da je ta općina uknjižila na sebe i prodala metar šumskog ili poljoprivrednog zemljišta”.

U općini Trnovo nalazi se planina Bjelašnica. U blizini skijališta su nakon rata “nikli” hoteli, apartmani i vikendice. Na području ove općine arapski investitori su prije nekoliko godina pokrenuli i projekt izgradnje “Buroj Ozone”.

Predstavili su ga kao “najveći turistički grad u Jugoistočnoj Evropi” i procijenili vrijednim oko 2,5 milijardi eura, sa planom izgradnje stotina vikend kuća, hotela, bazena, dvorana i slično. Kupili su i zemljište, ali izgradnja je stala.

Berilo kaže da je 1982. godine donesen Regulacioni plan za planine Bjelašnicu i Igman i da su 1985. godine utvrđene granice građevinskih parcela.

“I samo u zoni građevinskog zemljišta mi možemo da izuzimamo zemljište uz naknadu kroz postupak eksproprijacije. To građevinsko zemljište može biti obraslo ‘raznom kulturom’, kako piše u zakonu. Ta kultura može biti šuma, voćnjak, pašnjak, livada, itd. Prostorni plan, koji donosi Kanton Sarajevo, reguliše namjenu zemljišta i zna se za svaku općinu u Kantonu Sarajevo šta je građevinsko zemljište, opisano tačno s ‘kč-ovima’ (katastarska čestica). To je sve objavljeno u Službenim novinama”, kazao je Berilo za RSE.

Dodao je da je na području ove općine “samo 12 posto zemljišta građevinsko”.

“Općine su te koje raspolažu građevinskim zemljištem i općine ga mogu prodati kad se usvoje detaljni planovi. Općina ne može prodati ni svoje šumsko zemljište, samo može nekome dati pod zakup. Ne može ništa uknjižiti na sebe, to radi sud. Ne može odrediti granice građevinskog zemljišta”, kazao je Berilo za RSE.

Irfan Čengić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Parlamentu FBiH smatra kako entitet Federacija BiH Zakonom o vodama krši Ustav BiH, presude Ustavnog suda BiH, te Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Ovaj posljednji zakon, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je Ured visokog predstavnika (OHR) 12.aprila.

Čengić kaže kako je od Federalne vlade zatražio izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH. Pozvao je OHR da proglasi ništavnim i dijelove Zakona o vodama FBiH, jer smatra da se njime državne rijeke knjiže na entitet, kantone i lokalne zajednice.

“Vlada Federacije BiH mi je u odgovoru navela da će u nekim budućim izmjenama naglasiti da se poljoprivredno zemljište ne može prodavati bez saglasnosti parlamenta FBiH, te dalje dodaju ‘i Parlamentarne skupštine BiH’. Nisu (Parlamentu FBiH) dostavili prijedlog izmjena i ne vjerujem da će dostaviti”, kazao je Čengić za RSE.

Hoće li reagirati OHR?

Na upit RSE da li je OHR razmišljao da obustavi primjene zakona o poljoprivrednom zemljištu i vodama u FBiH, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su kazali da je “Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH propisano da je ništavno svako raspolaganje utvrđenom državnom imovinom koje je izvršeno suprotno odredbama tog Zakona”.

“Što se tiče navedenih zakona FBiH, za ocjenjivanje ustavnosti svake potencijalno problematične odredbe ili zakona kojim se reguliše državna ili javna imovina nadležan je Ustavni sud BiH”, kazao je za RSE Amar Bašić, glasnogovornik OHR-a.

Zakoni doneseni na nižim nivoima mogu se osporavati i pred državnim Ustavnim sudom. Zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom BiH mogu uputiti jedan od tri člana Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, te predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtjev mogu uputiti i jedna četvrtina članova bilo kojeg od dva doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog od dva entiteta.

Zastupnik SDP-a Irfan Čengić kaže da ova stranka nema potrebnu četvrtinu ruku u Parlamentu FBiH, koliko je potrebno za apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, budući da imaju 11 od ukupno 98 zastupnika.

“Ta apelaciju bila bi besmislena, jer već imamo presudu Ustavnog suda BiH u slučaju zakona koje je donio RS. Tamo je rečeno da je poljoprivredno zemljište državno vlasništvo”, smatra Čengić.

Inače, u Federaciji BiH postojao je i Zakon o šumama FBiH, ali ga je poništio entitetski Ustavni sud FBiH u aprilu 2009.

Pred zastupnicima Parlamenta Federacije BiH se 12 godina kasnije, na sjednici 27. septembra 2021. našao prijedlog novog zakona o šumama, ali je povučen.

Gospodarenje šumama, prema tom prijedlogu, bilo bi u nadležnosti deset kantona kroz formiranje javnih preduzeća, a ista mogućnost ostavila bi se i općinama, odnosno gradovima.

Na istoj sjednici Vlada FBiH povukla je i svoj Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu koji je predviđao da se šumsko zemljište upisuje kao vlasništvo općine ili grada na čijem je području. Važeće zakone o građevinskom zemljištu je 2003. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH OHR-a Paddy Ashdown, istovjetan za oba entiteta u Bosni i Hercegovini.

Šta je do sad presudio Ustavni sud BiH?

Ustavni sud BiH je u tri odluke naveo da su šume i poljoprivredno zemljište “vlasništvo države Bosne i Hercegovine”, po apelaciji Kluba Bošnjaka iz Vijeća naroda Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

Time je poništio zakone o šumama i poljoprivrednom zemljištu koje je donio NSRS. Ovaj entitet donio je i Zakon o vodama RS-a koji je, također, predviđao da RS bude upisan kao vlasnik voda. I tada je Ustavni sud BiH potvrdio da i vode kao dobro pripadaju državi BiH.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić nedavno je naglasio da “odluke treba ispravno čitati, jer Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu biti vlasnici i da vlasnik mora biti isključivo BiH”.

“Sukcesor bivše Jugoslavije nije Federacija BiH i nije Republika Srpska, nego država. Sud je rekao da to treba urediti jednim okvirnim zakonom na razini države. Da li će zakon reći da se sve knjiži na Federaciju BiH ili Republiku Srpsku ili Brčko distrikt BiH, to nije naš (Ustavni sud BiH) problem”, kazao je Tadić.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je 12. aprila ove godine donio Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti do odluke Ustavnog suda BiH. Entitetskim zakonom je bilo predviđeno knjiženje državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a na entitet RS.

Schmidt je dopunio i izmijenio i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojeg je u martu 2005. nametnuo njegov prethodnik na čelu Ureda visokog predstavnika Paddy Ashdown.

U zakon je ugradio i presude Ustavnog suda BiH u slučaju zakona koji su donošeni u RS-u. Ranije je OHR sačinio i djelomični popis državne imovine u BiH i objavio ga na svojoj stranici. Na spisku su brojne nekretnine i zemljište koji su i danas upisani kao vlasništvo nekadašnjih saveznih sekretarijata.