Ljudi iz Putinovog kruga: “Napravljena je katastrofalna greška, bojimo se šta slijedi”

Gotovo osam sedmica nakon što je Vladimir Putin poslao vojnike u Ukrajinu, gdje je njegova vojska suočena s rastućim vojnim gubicima, a Rusija s međunarodnom izolacijom bez presedana, mali, no, sve veći broj insajdera iz Kremlja tiho dovodi u pitanje njegovu odluku da krene u rat. Redovi kritičara i dalje su ograničeni, ali raspoređeni po visokim pozicijama u vladi i državnim kompanijama. Vjeruju da je invazija bila katastrofalna greška koja će zemlju vratiti godinama unazad, tvrdi Bloomberg, čiji novinari su razgovarali s deset osoba iz šireg Putinovog okruženja, koji dobro poznaju situaciju u Kremlju. Naravno, svi su govorili pod uvjetom anonimnosti, previše se bojeći odmazde da bi javno komentirali.

Zasad ti ljudi – piše Bloomberg – ne vide nikakve šanse da ruski predsjednik promijeni kurs, niti izglede da neko u Rusiji ugrozi Putinov položaj. Po njima, sve više i više oslanjajući se na najuži krug tvrdolinijaških savjetnika, Putin je odbacio pokušaje drugih dužnosnika da ga upozore na štetne ekonomske i političke posljedice, prenosi Jutarnji list.

Strah od nuklearnog napada

Neki su čak rekli da sve više dijele strah koji su izrazili dužnosnici američke obavještajne službe da bi se Putin mogao okrenuti ograničenoj upotrebi nuklearnog oružja ako se suoči s neuspjehom u kampanji koju smatra svojom istorijskom misijom. Naravno, podrška Putinovom ratu ostaje duboka u velikom dijelu ruske elite, s mnogim insajderima koji javno i privatno prihvaćaju narativ Kremlja da je sukob sa Zapadom neizbježan i da će se gospodarstvo prilagoditi oštrim sankcijama koje su nametnuli SAD i svojim saveznicima. Javna podrška također ostaje snažna jer su početni šok i sankcija izazvale svojevrsnu nadrealnu stabilnost u Rusiji.

Ipak, sve je više vrhunski upućenih ruskih dužnosnika koji smatraju da će Putinova predanost nastavku invazije osuditi Rusiju na godine izolacije i pojačane napetosti zbog kojih će njeno gospodarstvo biti osakaćeno, sigurnost ugrožena, i uništen globalni utjecaj. Nekoliko poslovnih tajkuna su off the record doveli u pitanje strategiju Kremlja, ali mnogi moćni igrači iz ruskih poslovnih krugova previše reakcije vlasti da bi javno iznijeli svoju zabrinutost.

Rusi su bili iznenađeni brzinom i širinom odgovora SAD-a i njegovih saveznika, sankcijama koje su zamrznule polovinu rezervi centralne banke od 640 milijardi dolara, a strane kompanije odbacile su desetljeća ulaganja kako bi gotovo preko noći zatvorile operacije, kao i stalnim širenje vojne podrške Kijevu koja pomaže njegovim snagama da uspore rusko napredovanje. Visoki dužnosnici pokušali su predsjedniku Putinu objasniti da će gospodarski učinak sankcija biti razoran, brisanjem dva desetljeća rasta i višim životnim standardom koje je on ostvario tokom svoje vladavine, tvrde upućeni u situaciju.

Uvjeren u podršku javnosti

Međutim, Putin je i dalje uvjeren da javnost stoji iza njega, a Rusi spremni podnijeti godine žrtvovanja za njegovu viziju obnovljene nacionalne veličine. Uz pomoć stroge kontrole kapitala, rublja je nadoknadila većinu svojih početnih gubitaka i dok je inflacija porasla, ekonomski poremećaji zasad su relativno ograničeni. Putin je odlučan nastaviti s borbom, čak i ako je Kremlj morao smanjiti svoje ambicije s brzog, sveobuhvatnog preuzimanja većeg dijela Ukrajine na iscrpljujuću bitku za regiju Donbas na istoku. Prema ovom mišljenju, prihvaćanje manjeg od toga, Rusiju bi ostavilo beznadno ranjivom i slabom pred prijetnjom koju predstavljaju SAD i njihovi NATO saveznici.

Inače, izgleda kako se Vladimir Putin više ne plaši bliskih kontakata sa strancima, kao što je bilo početkom februara, kada je na sastancima s Emmanuelom Macronom i Olafom Scholzom, sjedio desetak metara od njih. A na podjednakoj udaljenosti bio je i s predstavnicima ruskog vojno-obavještajnog vrha, kada ih je obavijestio da kreće u invaziju Ukrajine.

Ali u utorak 19. aprila, Nikol Pašinjan, premijer Armenije stigao je u službenu posjetu Moskvi. Formalno, posjeta je tempirana na 30. godišnjicu diplomatskih odnosa između zemalja, no glavni cilj bilo je raspraviti situaciju oko Artsakha u Nagorno-Karabahu, koji je pod udarima iz Azerbajdžana. RIA Novosti objavile su izvještaj, kao i dvije fotografije sa susreta Pašinjana i Vladimira Putina na kojima su očito razgovarali jedan pokraj drugog, a kasnije se rukovali. Dakle, bez barijera iz februara.

Nakon susreta, Armenac je izjavio kako “Nije tajna da Rusija igra ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti u našoj regiji, a moram još jednom istaknuti vašu (Putinovu) iznimnu ulogu u prekidu vatre i neprijateljstvima u Nagorno-Karabahu 2020.”, naglasio je Pašinjan.

RIA Novosti nisu prenijele je li Putin nešto rekao, a takvo što, sigurno ne bi propustile.