nastali u opkoljenom sarajevu
Ženski vokalni ansambl Corona obilježava 30 godina pjesme, vedrine i životnosti
Dirigentica Ansamba Tijanja Vignjević kazala je ta Fenu da je Kovačević ansambl osnovao u podrumu jedne stambene zgrade na Bjelavama u Takovskoj ulici, sa namjerom da djevojčice iz komšiluka skloni sa ulice tokom granatiranja, i sa željom da njihovi glasovi nadjačaju zvuke granata i metaka
Ansambl Corona, ženski vokalni sastav, kojeg je u augustu 1992. godine u opkoljenom Sarajevu osnovao Slobodan Dodo Kovačević, ove godine slavi 30 godina pjesme, vedrine i životnosti.
Od osnivanja do danas, Ansambl postoji s jednim ciljem, a to je da njeguje, promoviše i čuva a capella pjevanje tradicionalnih pjesama s Balkana, obradu popularnih pjesama, ali i standardni horski repertoar.
Dirigentica Ansamba Tijanja Vignjević kazala je ta Fenu da je Kovačević ansambl osnovao u podrumu jedne stambene zgrade na Bjelavama u Takovskoj ulici, sa namjerom da djevojčice iz komšiluka skloni sa ulice tokom granatiranja, i sa željom da njihovi glasovi nadjačaju zvuke granata i metaka.
– Nakon nekoliko mjeseci, ansambl je imao svoj prvi nastup u popularnoj Slozi i pojavio se na sceni bez imena. Kovačević je tada upitao publiku da predlože ime za ansambl. Baš tog dana u Sarajevu je počeo prvi snijeg i neko iz publike je doviknuo – Sarajevske pahulje. To ime su nosile punih pet godina, nakon čega mijenjaju ime u Corona. Nisu znale da ih čeka globalna pandemija 25 godina kasnije koja će nositi baš to ime. Nedugo nakon toga, ansambl koji je počeo probe u podrumu stambene zgrade, postaje i zvanično jedan od ansambala Akademskog kulturnog centra Univeziteta u Sarajevu – Seljo – kazala je Vignjević.
Vođenje ansambla 1995. godine preuzela je Dunja Gelineo, a u septembru 1997. godine na njeno mjesto dolazi Vignjević, koja te godine započinje studij dirigovanja na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.
– Kroz ansambl je prošlo mnogo članica. Više od četrdeset djevojaka i mladih žena je neki kraći ili duži dio svog života proveo u ovom ansamblu, njegujući a capella pjevanje (pjevanje bez muzičke pratnje) tradicionalnih pjesama sa Balkana, obradu popularnih pjesama, kao i standardni horski repertoar – kazala je.
Prvi nastup u inostranstvu, prvi izlazak iz Sarajeva, dodala je Vignjević, imale su 1996. godine kada su otputovale u Omiš na festival klapa, a 1997. godine su sa Folklornim ansamblom i Narodnim orkestrom Bembaša AKCUS-a Seljo gostovale u Lagenbecku u Njemačkoj na festivalu Folklora, te su u Grazu održale koncert zajedno sa Prijateljima, i u novembru sa Ismetom Dervoz kao voditeljicom puta, otputovale na koncertno gostovanje u Tunis.
Godine 2007. otputovale su u Prijedor na svoje prvo takmičenje – Međunarodno takmičenje horova “Zlatna Vila“. Kada su stigle u Prijedor, njih šesnaest, organizatori su sa nevjericom rekli da nisu mislili da će doći.
– Nije to bilo tik iza rata, ali bila je razumljiva sumnja organizatora da će djevojke iz Federacije doći same u Republiku Srpsku. Došle su i osvojile nagradu za najbolje izvođenje djela starog majstora. Prepričava se i danas anegdota sa tog putovanja, kada su stigle u Prijedor, neki od učesnika iz drugih horova su pitali jednu od članica iz kojeg Sarajeva dolazite, na šta je ona odgovorila da je samo jedno Sarajevo. Gdje god su putovale, predstavljale su svoj grad i zemlju u najboljem svjetlu – prisjetila se Vignjević.
Nizala su se putovanja i saradnje, a Vignjević kaže da im je jedna od dražih uspomena saradnja sa horom La Viva iz Francuske, hor koji se svojim pjevanjem bori za poštivanje ljudskih prava i sloboda.
Istakla je da je saradnja s horom La Viva započela zahvaljujući Jovanu Divjaku i udruženju Obrazovanje gradi BiH koji su uspostavili kontakt i animirali ansamble iz BiH da zajedno sa još nekoliko horova iz Srbije i Hrvatske pokrenu La Viva Balkan koji je kasnije nastavio saradnju na lokalnom nivou, premošćujući granice koje je raspad Jugoslavije postavio među ljudima.
Također, ističe da su u periodu od 2014. do 2018. godine učestvovale u projektu VoCE- projektu obilježavanja 100. godišnjice Prvog svjetskog rata, zajedno sa još osam evropskih horova iz Francuske, Njemačke, Poljske i Rumunije, te održale brojne koncerte širom Evrope.
Pred samu pandemiju su kao dio projekta Ode for All Goethe instituta učestvovale u proslavi Beethovenovog 250. rođendana. Projekat koji je započeo u Istanbulu, završen je koncertnom instalacijom tokom pandemije u Radialsaystem sali u Berlinu. Godine 2020. su snimile nastup za Narandžasti dan UNESCO-a, Dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Ansambl Corona objavio je jedan album u produkciji sarajevskog Gramofona 2019. godine. Album je objavljen online i može se naći na online streeming platformama poput Spotifya ili Deezera.
Članice koje su učestvovale u snjimanju prvog albuma su: Esma Cerkovnik (danas profesorica na Institutu za muzikologiju u Zurichu), Ajla Smajlović, Adelita Kadić, Darja Softić Kadenić, Dunja Kazić, Vanesa Poturković, Anida Isanović i Tijana Vignjević. U posljednjih godinu dana su se ansamblu priključile još Sandra Kutrović i Nejra Bajramović.
– Sa ovako velikim turbulencijama u članstvu, nadamo se da će ansambl u toku ove godine okupiti članice koje su se odselile u inostranstvo i obilježiti svoj 30. rođendan svečanim koncertom – zaključila je Vignjević za Fenu.
