Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Visoki predstavnik

Schmidt: Tvrdoglav sam, strpljiv, i spreman da reagujem

christian-schmidt-aa

Navodi da je nakon uvreda koje je Dodik izrekao prema njemačkoj državi, vojsci i poslaniku u Bundestagu rekao da su ljudi u BiH ipak ljubazni i dobro odgojeni

Gost Rezimea na Federalnoj bio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Na pitanje hoće li zakon o nepokretnoj imovini RS-a staviti van snage, kaže: “Dakle, gospodin Komšić, kao i mnogi u političkoj debati, kaže mnogo toga. Mislim da je vidio i da je prepoznao da po tom pitanju idem vrlo jasnom linijom. Zakon je već van snage. Ako ću ja unaprijed već reći neku odluku u ime Ustavnog suda, ali ako kažem kao visoki predstavnik postoji već jedan zakon koji je na snazi i koji zabranjuje da se takve stvari događaju, a taj je zakon, ustvari tu odluku već donio Paddy Ashdown, moj prethodnik, i u njemu piše da se nijedna ovakva aktivnost neće prihvaćati.”

Schmidt ističe da oni koji se brinu i koji smatraju da se protiv aktivnosti iz RS-a mora nešto učiniti, “ja vrlo dobro znam da je nekada to u Dejtonskom ugovoru da se nešto provede. A ako se tačno pročita ono što sam juče rekao onda će se znati ustvari da će danas direktno onima na koje se to odnosi doći poziv, odgovornim licima u RS-u, da ponište ovaj zakon. Ako ne ponište, to je onda u mojim rukama. I to svako može sebi zamisliti šta može biti.”

Naglašava da od političara u BiH i u RS-u očekuje da načelno zajednički rade u smislu dejtonskih institucija.

“To tačno znači, vrlo jasno, ovaj zakon koji je napisan u RS-u, on ne funkcionira i on je protuzakonit. Ali sada su prvo na potezu i imaju priliku odgovorna lica u RS-u da to isprave. Ako ne isprave, onda sam ja tu, nemojte se brinuti. Isto tako želim jasno da kažem, ako dame i gospoda u Banjoj Luci dopuste da im Dodik naređuje šta da rade i da se tvrdoglavo ne drže njegovih nekakvih odluka. Dakle nije riječ o tome kako će neko nekome napraviti neko zlo ili nešto protiv njega, nego treba da se napravi nešto za dobrobit ljudi. Ja sam razgovarao sa rukovodiocem Agencije za lijekove. Tu je riječ o ljudima, nije riječ o nekim drugim stvarima. Riječ je o ljudima i ljudskim životima i ja ću naravno djelovati na odgovarajući način.”

Držat ću se svojih zadataka

Na pitanje ruši li Milorad Dodik BiH, visoki predstavnik odgovara: “Ako bi se ovo nastavilo ovako onda on ide u jedan oblik političke secesije, a to je otrov za mirnu budućnost BiH i za dobrobit. Mi imamo državne institucije, imamo Ustavni sud i uprave koje su do sada donijele određene odluke koje se ne poštuju i to je također tema koja je na planu međunarodne zajednice. To će biti jedna od tema u narednom periodu koju će razmatrati međunarodna zajednica.”

Navodi da je visoki predstavnik dio međunarodne zajednice.

“Onaj koji je aktuelno ovdje on jako dobor čita, informira se šta je njegov zadatak, a takav Nijemac i Prus kakav je, on će se sigurno držati svojih zadataka. Nije riječ o tome da li su svezane ruke, ne. Riječ je o tome na koji se donose odluke u smislu koje su za dobrobit stanovništva i tu postoje različite mogućnosti. Dio tih mogućnosti su bonske ovlasti.”

O političaru koji na reveru nosi zastavu Ruske Federacije kaže: “To ne samo da je deplasirano, to je provokacija jedne osobe koja nema odgovornosti nikakve.”

Navodi da je nakon uvreda koje je Dodik izrekao prema njemačkoj državi, vojsci i poslaniku u Bundestagu rekao da su ljudi u BiH ipak ljubazni i dobro odgojeni.

“U Njemačkoj bi smo mi rekli na to da je to vrtić. Moram osobito pomenuti gospodina Dodika. Zbog čega se moraju vrijeđati drugi ljudi ako su drugačijeg političkog mišljenja? Evo upravo kod kolege Adisa Ahmetovića mislim da je to neukusno i neprimjereno i ustvari bi se gospodin Dodik morao izviniti gospodinu Ahmetoviću. Njegova porodica je iz okoline Banje Luke početkom ‘90-ih godina pobjegla jer su se plašili za život i nekoliko članova porodice Ahmetović je izgubilo živote u tom konfliktu. I takvom mladom čovjeku koji je političar u Njemačkoj, koji sjedi u Bundestagu, na takav način govoriti o njemu, to se jednostavno gospodine Dodik ne radi. Ako imate pristojan politički diskurs tako nešto se ne radi. Biste li vi voljeli da i vama neko tako nešto kaže? Mislim da ne biste. Načelno sam ljut zbog takvih stvari kada vidim da dolaze od gospodina Dodika, onda sam sebi kažem nadam se da ćemo mu moći dati kakve napomene pa da se neke stvari ipak poprave. Ali gospodin Dodik je nažalost neko ko je već češće pravio takve stvari i zbog toga je prije riječ o tome ko je taj ko njemu ustvari može reći druže moj to ne ide tako. Mislim da i vjerske zajednice imaju određene zadatke i da je to ophođenje prema drugim ljudima jedna od obaveza vjerskih zajednica. Možda bi bilo dobro da mu neko i s te strane kaže i da mu neko kaže, bez obzira na to koje je konfesije gospodin Ahmetović, to u političkom kontekstu nema nikakve relevantnosti. Ja razumijem i vidim da je u mnogim stvarima napravljena nepravda, ali to uopće ne opravdava danas jednog političara da stane i da ljude na takav način napada. Ja to ne prihvatam. Treba podržati nekoga ko želi tu da pomogne da se stvari poprave.”

Onaj ko misli da se oko njega vrti cijeli svijet, taj misli pogrešno

Schmidt ističe da, ako Dodik želi da se bavi politikom, onda neka svojim ljudima objasni zbog čega je RS dobila manje novca.

“U istoj toj debati u Bundestagu je njemačka ministrica za obrazovanje prekrižila jednostavno sva plaćanja koja se odnose na RS. Kako učiniti da se tako nešto preduprijedi? Onaj ko misli da se oko njega vrti cijeli svijet, taj misli pogrešno. Ljudi moraju pričati jedni s drugim, Dodik se vrlo otvoreno stalno žali da ljudi s njim ne razgovaraju, pa to je glupost. Svi stalno razgovaraju i ja sam s njim spreman razgovarati, ali on ako misli da je on sam Bog onda se prevario. Dakle, on nije dragi Bog i on mora isto tako da prihvati da mora i sam da promijeni neke stvari kod sebe i ako to ne uradi samostalno on će naštetiti svojoj zemlji i svim onima koji žive trenutno, dakle onim kojim najviše šteti su oni koji žive u Republici Srpskoj.”

Na pitanje do kada će trpiti Milorada Dodika, Schmidt je kazao: “Ja sam na strani građana i građanki i Dejtonskog sporazuma i signali koji će doći, oni će biti malo, ovako, gušći”. Upitan da pojasni šta je s ovom izjavom želio reći, visoki predstavnik je kazao: “Signali koji će doći u budućnosti će biti češći i biće konkretniji. Ovo je opis situacije u koju se dovodi Dodik svojom tvrdoglavošću i u koju vodi svoju zemlju i ja sam iznenađen da nema više diskusije i da nema više debata u RS-u. Na kraju krajeva to je entitet, nije diktatura. I gospodin Dodik nije diktator.”

Navodi da u lošoj situaciji, u katastrofi koja se događa u Ukrajini, mnogi u EU, a posebno Njemačka, smatraju i vide da ima više potrebe da se nešto učini.

“Zbog toga je to upravo i politički i u smislu doprinosa odbrambenim snagama. Njemačka razmišlja o tome da pojača malo svoje djelovanje tu i dobro je da se BiH i Zapadni Balkan ne zaborave jer to je bila moja najveća briga posljednjih godina.”

Trenutno ne vidim ratnu opasnost

Naglašava da je teritorijalni integritet BiH obezbijeđen, ali svijest da bi on mogao biti u opasnosti je pojačana.

“Postoji politička spremnost na međunarodnoj strani da se teritorijalni integritet podrži i pomaže. Ja se nadam da nećemo imati još nekih pokušaja koji imaju veze s Moskvom. Zbog toga se mora jasno razlikovati tradicionalne veze sa ruskim građanima, to nema nikakve veze, isto kao i sa ukrajinskim građanima. To je nešto prirodno i te veze treba da postoje. Ali računica da gospodin Putin ima utjecaja na Balkana i u BiH ili treba da ga ima, to je štetno i međunarodna zajednica i visoki predstavnik će učiniti sve da se to ne desi. Mi želimo mirnu BiH. Ja trenutno ne vidim ratnu opasnost, ali učinit ću sve što je u mojoj moći da ne dođe uopće takva opasnost za ovu zemlju i da se zemlja stabilizira. I gospodin Dodik isto tako ne bi trebao pisati toliko pisama ruskim ambasadorima ili dati da se njegova pisma dijele po Njujorku, nego bi trebao da razmisli o tome na koji način će doprinijeti da se i mladi i stari u BiH osjećaju sigurnim i da ne trpe.”

O prijetnjama ruskog ambasadora u BiH Schmidt kaže: “Potpuno neprihvatljivo. Građani i građanke BiH imaju sami mogućnost da odluče i odlučit će o tome gdje žele. Prije 30 godina kada sam bio mladi političar u Njemačkoj ja sam se borio i zalagao sam se za to da BiH i njeni građani mogu sami odlučivati o svojoj budućnosti. Ja sam i prije i poslije referenduma u martu 1992. godine bio prvi put u BiH, ovdje u Sarajevu. Mogu samo stalno ponavljati – ako neko misli, a čini se da to jeste ideja gospodina Putina, da može ponovo biti nešto što je bilo u 19. vijeku ili početkom 20. vijeka da neko govori u nečije ime i da taj neko ne može odlučiti sam o sebi, ta vremena su prošla. Svako ima pravo da odlučuje o sebi, naravno da onda snosi i posljedice svojih odluka i to je ona tačka o kojoj ne može odlučiti Rusija. Ako BiH ide prema NATO-u i želi u NATO onda ćemo to učiniti.”

Kaže da je prije dva razgovarao sa mađarskim ministrom vanjskih poslova, te da vidi vrlo konstruktivne načine da se nešto uradi.

“Mislim da ne treba reći uopšte da je Mađarska nejasna u stavu prema EU. Možda ima razlika u načinu razmišljanja o sankcijama, ali o tome se diskutira. Isto tako smatram da se slični rezultati mogu postići i uslovljavanjem recimo određenim sredstvima koja se daju i uslovljavaju da se moraju ispuniti određeni uslovi.”

EU razgovara sa Dodikom, ali Dodik ne razgovara sa EU

Smatra da svi susjedni BiH imaju sa BiH prijateljski odnos.

“U Mostaru je Mađarska bila i partner velikog Sajma. To vrijedi i za Hrvatsku, za Srbiju. Pitanja koja se onda otvaraju se moraju zajednički rješavati.”

Schmidt navodi da EU razgovara sa Dodikom, ali da Dodik ne razgovara sa EU.

“Dodik nije neko ko sad samo tu sjedi i čeka da svi dođu njemu na noge i da ga pitaju šta on želi ustvari. To je Mađarska i rekla. U nekim slučajevima je Mađarska sasvim intenzivno razgovarala sa gospodin Dodikom i to upravo u korist i u smislu želja EU.”

Na pitanje da li je Aleksandar Vučić konačno odabrao stranu između EU i Ruske Federacije, kaže: “Mislim da ću, kad budem iduće sedmice u Beogradu, o tome dobiti neki svoj utisak, ali mislim da je shvaćeno sljedeće – dakle opcija da se ide ka Evropi je u Srbiji veoma u prvom planu i to naravno od svih koji žele postati članica EU zahtijeva i iziskuje da pruže i podršku politici EU. Ja znam da to nije uvijek sasvim jednostavno, ali veći sam optimista da će to ići u tom pravcu. Kakve bih preporuke dao gospodinu Vučiću, o tome neću sad govoriti, ali u svakom slučaju sa njim ću još razgovarati. Put u EU nije lijek za sve, ali se načelno mora znati gdje stojite i gdje želite, u kom pravcu i to je onda ustvari jasan iskaz i izraz vaše volje.”

Ne postoji kartel moći u BiH

O izborima u BiH visoki predstavnik ističe da Izborni zakon BiH je takav da je određen termin izbora.

“Ja sam u debati rekao da bih smatrao dobrim ako bi se izmjene Izbornog zakona mogle i provesti, ali trenutno ne vidim da je to baš na nekom putu. Ohrabrujem sve da to naprave, ali svako treba isto tako da zna da međunarodna zajednica smatra svojom obavezom da obezbijedi uslove za fer izbore. Pitanje transparentnosti izbora je nešto što u svakom slučaju mora ući u Izborni zakon. Već sam napisao pismo Vijeću ministara u kojem sam vrlo jasno rekao svoja očekivanja i želim skrenuti pažnju na to da je obaveza da se obezbijede uslovi za održavanje izbora, a međunarodna zajednica to podržava. Mislim da se osjeti da ja to neću pustiti da se odvija tako kako hoće, nego da stvarno smatram da se mora nešto uraditi. Ako ništa može se donijeti neki manji budet, ali mislim da se ipak može nešto napraviti. Ja sam u svakom članovima sa EU, SAD-om i OSCE-om napisao to pismo. To je drugo pismo, ne znam koliko ćemo ih još napisati, ali nisam ni ja baš raspoložen svaki dan pisati neko pismo.”

Kaže da ko u BiH gubi strpljenje, taj je na pogrešnom mjestu.

“Ja sam tvrdoglav i ići ću naprijed. Narednih sedmica ćemo znati hoću li intervenisati.”

“Uvijek je neko taj koji vodi i koji je negdje na nekoj poziciji. Ja sam nekako dobio utisak kod posljednjih razgovora da su, manje ili više, svi učesnici pristali i sad opet čujem da nisu. Ti učesnici moraju znati, ako niste u stanju ispuniti svoju odgovornost historija će vas, u političkom smislu, jednostavno oduvati i onda će drugi morati donijeti odluke ako vi to ne uradite. Dakle ne postoji kartel moći u BiH, niko nije vječan i nijedna stranka nije vječna. Mislim da mlada generacija može nešto učiniti”, zaključio je Schmidt u Rezimeu.