ruska agresija
Borell je iznio zapanjujuće brojke o novcu koji je iz EU otišao u Ukrajinu i Rusiju
Rad Evropske unije na sankcijama intenziviran je nakon reakcije dužnosnika na izvještaje iz Buche i drugih ukrajinskih gradova u kojima su civili ubijani, mučeni, silovani i zlostavljani
Evropska unije od početka ruske agresije na Ukrajinu dala 35 milijardi eura Vladimiru Putinu za opskrbu energijom. Na drugoj strani, EU je za finansiranje odbrane Ukrajine do sada dala samo milijardu eura, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku.
Borrell je napravio usporedbu tokom govora u Earopskom parlamentu, odakle je i pozvao Europu da pošalje više oružja Ukrajini kako bi pomogla u okončanju rata.
– Moramo nastaviti s naoružavanjem Ukrajine. Trebamo manje aplauza i više pomoći, rekao je.
– EU je obećala milijardu eura vojne pomoći Ukrajini, rekao je, što bi se “moglo činiti puno”, ali “jednu milijardu eura plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam daje. Od početka rata dali smo mu 35 milijardi eura. Usporedite to s milijardu eura koje smo dali Ukrajini u oružju.
Borell je to komentirao dok je EU raspravljala o petom krugu sankcija protiv Rusije, uz zabranu uvoza ugljena u EU vrijednu 4 milijarde eura.
Rad Evropske unije na sankcijama intenziviran je nakon reakcije dužnosnika na izvještaje iz Buche i drugih ukrajinskih gradova u kojima su civili ubijani, mučeni, silovani i zlostavljani.
Poljska i baltičke države tvrde da bi zabrana uvoza ruske energije također trebala biti usmjerena na daleko unosniji ruski izvoz nafte i plina, ali su se suočile s otporom Njemačke, Austrije i Mađarske. EU uvozi 41% svog plina i 27% svoje nafte iz Rusije, ali su te brojke puno veće u nekim državama članicama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, za koju se očekuje da će s Borrellom otputovati u Kijev sljedećih dana, obećala je da posljednje sankcije “neće biti posljednje”.
– Sada moramo pogledati naftu i prihode koje Rusija dobiva od fosilnih goriva, rekla je.
– Dužnosnici EU-a, rekla je europarlamentarcima, proučit će estonsku ideju prema kojoj bi se plaćanja za ruski plin stavljala na “escrow” račun, odnosno u ruke treće strane, s ciljem ograničavanja prihoda za rusku državu koja bi mogla finansirati rat.
