Mustafić: Zbog generacija koje dolaze dužni smo da razvijamo kulturu sjećanja

Sarajevo je dokazalo kosmopolitski duh i njegove univerzalne vrijednosti u koje smo vjerovali 1992. godine. Trideset godina poslije imamo etičku i moralnu obavezu u ime svih branitelja grada, boraca Armije Bosne i Hercegovine i civilnih žrtva grada Sarajeva da se sjećamo ovih dana sa pijetetom i uzvišenošću koliko smo umijećem življenja, kreacijom, inteligencijom i hrabrošću, uspjeli da se odupremo stostruko jačem agresoru – izjavio je Feni direktor Narodnog pozorišta Sarajevo i bh. režiser Dino Mustafić.

Naglasio je kako smo u isto vrijeme zbog generacija koje dolaze dužni da razvijamo kulturu sjećanja, ne zato da bi nekog mrzili nego upravo zato da bi u budućnosti stvorili društvene i političke okolnosti u koje se nikada ne bi takva okrutnost ponovila ovom gradu i njegovim žiteljima.

– Zato vjerujem da se kroz niz programa kojima pristustvujemo a oni su umjetničkoga karaktera, preko jezika emocije, preko individualnih sudbina ali i preko otpora bilo kojem revizionističkom obrascu koji želi zanemariti činjenice i istinu, stvara jedan takav prostor u kojem ćemo živjeti u budućnosti mirno i sa perspektivom evropskoga grada – poručio je Mustafić u izjavi povodom 30. godišnjice od početka opsade Sarajeva.

Na današnji dan prije 30 godina počela je jedna od najdužih opsada nekog grada u modernoj historiji koja je trajala 1.425 dana. Tokom opsade glavnog grada BiH ubijeno je 11.541 građana Sarajeva, među kojima je 1.601 dijete.

Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva su Suada Dilberović i Olga Sučić koje su ubijene 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike BiH ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, a na koje je otvorena vatra.

Opsada Sarajeva je okončana 29. februara 1996. godine, a Haški tribunal je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, između ostalog, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor. Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.