Stoltenberg: NATO mora osigurati da se sukob ne proširi van Ukrajine, pojačat ćemo podršku BiH

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da bi upotreba nuklearnog oružja promijenila prirodu rata te je poručio Rusiji da “ne može pobijediti u nuklearnom ratu”, javlja Anadolu Agency (AA).

Stoltenberg je na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Briselu u Belgiji, uoči sutrašnjeg samita, poručio da bi ruska upotreba hemijskog oružja u Ukrajini imala dalekosežne posljedice.

Naglasio je da bi upotreba nuklearnog oružja također promijenila samu prirodu rata.

Stoltenberg je kazao da NATO ima odgovornost da osigura da se rat ne proširi izvan granica Ukrajine.

Ističući da je NATO protiv proglašenja zone zabrane letova, Stoltenberg je dodao da bi to dovelo do rata širokih razmjera sa NATO-om.

Napomenuo je da će na sutrašnjem samitu biti riječi i o ulozi Kine u ukrajinskoj krizi, istakavši da su saveznici zabrinuti da bi “Kina mogla pružiti finansijsku podršku Rusiji za invaziju” u Ukrajini.

Istakao je da članstvo Ukrajine neće biti na dnevnom redu sutrašnjeg samita.

Stoltenberg je u obraćanju također obećao podršku Moldaviji, Gruziji i Bosni i Hercegovini.

“Očekujem da ćemo se dogovoriti da pojačamo prilagođenu podršku drugim partnerima koji su ugroženi ruskim pritiskom, uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu”, kazao je šef NATO-a.

Lideri 30 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO) sastaće se sutra u Briselu kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.

Samit će se održati u sjedištu NATO-a, očekuje se da se liderima obrati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji će, shodno najavama, zatražiti proglašenje zone zabrane letova u Ukrajini nabavkom sistema protuzračne odbrane.

Bit će to vanredni samit, a najavio ga je prije dvije sedmice generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

NATO je u novembru prošle godine počeo povećavati vojno prisustvu na istoku Evrope, što je bio odgovor na gomilanje ruske vojske na granicama Ukrajine. Taj proces jačanja prisustva NATO-a dodatno je intenziviran nakon 24. februara i početka ruskog napada na Ukrajinu.

Borbene jedinice NATO-a raspoređene su u baltičkim zemljama, kao i u Rumuniji u kojoj do sada nisu bile.

Ministri odbrana članica NATO-a održali su 16. marta vanredni sastanak koji je bio svojevrsna priprema sutrašnjeg samita lidera, među kojim će biti i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i američki predsjednik Joe Biden.