Dvije godine od razornog potresa Zagrepčani nezadovoljni obnovom

Na današnji dan, 2020. godine u 6,24 minute Zagreb je pogodio potres magnitude 5,5 po Richteru koji je u desetak sekundi uzeo jedan mladi život te načinio značajne materijalne štete, posebno u užem gradskom centru u kojem su teža oštećenja pretrpjele starije zgrade. Dvije godine poslije, građani su nezadovoljni dinamikom obnove, javlja Anadolu Agency (AA).

Od posljedica zagrebačkog potresa preminula je 15-godišnja djevojčica koja je stanovala u užem gradskom centru, dok je 27 ljudi ozlijeđeno.

Zagrebački potres srušio je i oštetio ukupno 25.000 objekata, počinivši štetu koja je procijenjena na 86,4 milijarde kuna (11,52 milijarde eura).

Iako je prošlo dvije godine, najveći dio razrušenih stambenih objekata nije obnovljen, dio vlasnika ili suvlasnika zgrada koji su preuzeli obnovu na vlastitu inicijativu i trošak, uspjeli su obnoviti svoje zgrade, a financijska kompenzacija od strane države još uvijek se čeka.

Jedan od ključnih problema koji usporava obnovu nakon potresa, uz nedostatak ljudi na ključnim radnim mjestima, administrativne su zapreke, neuređene vlasničke knjige i slične prepreke.

Za obnovu nakon potresa, kako šteta nastalih u Zagrebu i okolici, pa tako i šteta nastalih u naknadnom potresu koji je pogodio grad Petrinju i okolicu, zaduženo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na čelu kojega je donedavno bio HDZ-ov Darko Horvat, koji je zbog istrage o zloupotrebi položaja i ovlasti bio prisiljen dati ostavku.

Ministar Horvat trpio je snažne kritike od saborske oporbe, ali i od strane javnosti, zbog spore obnove, a na njegovo mjesto nedavno je imenovan novi ministar Ivan Paladina.

Obnova centra Zagreba, glavnog i najvećeg hrvatskog grada, dodatno je otežana zbog konzervatorske zaštite kojoj podliježe značajan dio starih objekata čije su fasade proglašene kulturnim dobrom.

Danas je, nakon dvije godine, završeno rušenje zgrade na adresi Petrinjska 25, koja je postala jedan od glavnih simbola zagrebačkog potresa s obzirom na urušeni dio zabatnog zida kroz kojega se moglo gledati u unutrašnjost zgrade.

U Zagrebu je do sada uklonjena samo 21 uništena obiteljska kuća.

Prema podacima Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, u Zagrebu je u samoobnovi 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama, a oko 400 bi se trebalo početi obnavljati ovog proljeća, kada bi, prema najava iz Ureda gradonačelnika, trebali započeti prvi radovi organizirane nekonstrukcijske obnove, koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.

Stanari zgrada koje su dobile crvenu oznaku, što podrazumijeva da zgrada nije za stanovanje, dobili su financijsku kompenzaciju vezanu uz broj članova obitelji i kvadraturu prostora u kojem su stanovali prije potresa, kako bi bili u mogućnosti platiti zamjenski smještaj.

Ipak, većina školskih zgrada u Zagrebu već je obnovljena, preostale su četiri osnovne i osam srednjih škola. Oštećena je i zgrada Hrvatskog sabora koja je za obnovu dobila bespovratnih 87,6 milijuna kuna (11,68 milijuna eura).

Za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu Hrvatska je dobila 683,7 milijuna eura koji se, prema uredbi Europskog fonda solidarnosti, mogu koristiti do lipnja 2023. godine.