Makroekonomski analitičar
Hadžić o “nerealnim slikama u marketima”: Možda je i dobro što u FBiH nije usvojen budžet
Politika je kao i prošli put već zakasnila. Umjesto svakodnevnog zasjedanja i slanja umirujućih poruka građanima, koje će biti praćene konkretnim ekonomskim planom A, B, C itd., u slučaju da nastupe određene situacije, građani nastavljaju po starom, ne obazirujući se na mlake i povremene poruke. Sjetite se početka pandemije i masovnog broja otkaza “preko noći”, zbog izostanka pravovremene reakcije
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić komentirao je situaciju kojoj je svjedočio prilikom obavljanja redovne sedmične kupovine hrane.
Kako je kazao, prizori su bili nerealni, a ljudi su kolica punili namirnicama koje kupuju pred svaku krizu: brašnom, uljem i konzervama.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
– Gotovo dvije godine od početka pandemije COVID-19 i naše panične kupovine brašna i toaletnog papira, svakodnevno svjedočimo istim scenama. Strah povećava paniku. Čak i ako niste namjeravali kupiti brašno, ako ste čuli od prvog komšije da je on / ona kupio / la i vi će te vrlo vjerovatno panično trčati u radnju.
Danas potpuno nerealne slike u marketu gdje sam bio u redovnoj sedmičnoj kupovini hrane. Mahnite kupovine brašna, konzervi, školjki jaja, neki uzimaju i kartone ulja i puna kolica konzervi.
Politika je kao i prošli put već zakasnila. Umjesto svakodnevnog zasjedanja i slanja umirujućih poruka građanima, koje će biti praćene konkretnim ekonomskim planom A, B, C itd., u slučaju da nastupe određene situacije, građani nastavljaju po starom, ne obazirujući se na mlake i povremene poruke. Sjetite se početka pandemije i masovnog broja otkaza “preko noći”, zbog izostanka pravovremene reakcije.
Cijene hrane i energenata mogu narasti zbog ove krize, ali ne treba stvarati paniku zbog nestašice. Zbog toga donosioci odluka trebaju reagovati i u slučaju rasta cijena pomoći građanima, direktno, putem sistema robnih rezervi i indirektno kroz subvenciju cijena životnih namirnica iz budžeta, ako bude potrebe, kako bi se obuzdao rast cijena – inflacija. Budžeti nikada nisu bili puniji, zbog velikog rasta prihoda od poreza, kao posljedica inflacije. Ovi ekstra prihodi trebaju biti usmjereni prema privredi kroz niže poreze i manje ili ukinute akcize na gorivo, manje poreze na plate i značajnije povećanje penzija, koje je inflacija značajno nagrizla.
Izvoz je posmatrano prema novcu koji je ušao u BiH ostvario značajan rast. Bilo bi dobro imati podatke da vidimo i usporedimo izvezene količine dobara, da li su i one narasle, ili su možda čak manje, ali zbog inflacije imamo utisak da je izvoz veći.
Za Federaciju BiH je možda i dobro što još nije usvojila Budžet za ovu godinu, jer ima priliku da ga sada “prepakuje” drugačije i uskladi sa krizom koja dolazi, kako bi maksimalno se pomoglo građanima i privredi.
Krize će biti i proći, ali je bitno kako se ponašamo i šta radimo kada neka od njih nastupi.
P.S. Nisam kupio niti jednu kilu brašna – poručio je u objavi na Facebooku Faruk Hadžić.