“Radnicima iz Turske smo rekli koja su im prava, odmah su dobili otkaze”

Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) zatražio je danas hitnu reakciju Državnog inspektorata zbog otpuštanja grupe radnika turskih kompanija, angažiranih na obnovi pruge Križevci-Koprivnica, koji su stupili u kontakt sa sindikatom radi zaštite svojih prava.

“Očekujemo da inspekcija postupi u skladu sa svojim ovlastima jer ima pravo kontrolirati i sankcionirati takvo postupanje”, poručila je na konferenciji za novinare predsjednica SGH-a Jasenka Vukšić.

Naglasila je kako je važno da domaći i strani radnici imaju jednak tretman, odnosno istu plaću za isti rad, čime se izbjegava nelojalna konkurencija među poslodavcima i uvodi red na tržište rada u građevinskom sektoru.

SGH također traži uključivanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i resornog ministra Olega Butkovića te HŽ Infrastrukture kao investitora u rješavanje toga problema.

Vukšić napominje da se radi o projektu velikim dijelom finansiranom sredstvima Evropske unije i vrjednijem od izgradnje Pelješkog mosta, a vode ga turske kompanije Cengiz Insaat i Ci-Ay Muehendislik, koje je angažirala HŽ Infrastruktura.

Sindikat je kontaktirao radnike radi akcije informiranja o pravima iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, podijelivši im letke za vrijeme stanke za ručak, nakon čega su dobili otkaze.

Odluku o otkazima ugovora o radu radnici su dobili putem SMS poruka bez navođenja razloga te su istoga dana transportirani u matičnu zemlju.

Takvo kažnjavanje radnika zbog kontakata sa sindikatom predstavlja najgrublju povredu prava na sindikalno organiziranje zajamčeno hrvatskim i međunarodnim pravom te ga SGH najoštrije osuđuje.

Prije informiranja radnika SGH je pristupio i predstavnicima poslodavca s namjerom da ih informira o postojanju i proširenoj primjeni Kolektivnog ugovora graditeljstva, koji obvezuje sve poslodavce koji obavljaju djelatnost graditeljstva u Hrvatskoj, rekao je tajnik SGH-a Domagoj Ferdebar.

U razgovoru s radnicima doznalo se da se odredbe Kolektivnog ugovora i prava iz Zakona o radu grubo krše.

Radnici su izjavili da sedmično rade šest dana po 10 do 11 sati dnevno, odnosno 250 i 300 sati mjesečno, te da se prekovremeni rad i rad u otežanim uvjetima rada ne plaćaju dodatno te da ne ostvaruju naknadu plaće za vrijeme bolesti.

Ferdebar je rekao da su radnici dobili na potpis izjavu da su spremni raditi prekovremeno tokom cijele godine, što pokazuje da radno vrijeme nije uređeno u skladu s uobičajenom preraspodjelom u građevinarstvu u Hrvatskoj.