Plenković ponovo o BiH: Predlaže nam da odgodimo izbore ako se ne promijeni Izborni zakon

U Bosni i Hercegovini bolje bi bilo odgoditi izbore nego ih održati po postojećem izbornom zakonu jer se s tim ništa dobro neće dogoditi i zemlja će loše funkcionirati, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Ne bi trebalo ići u nove parlamentarne izbore koji su predviđeni u oktobru ove godine bez izmjene izbornog zakona”, rekao je Plenković u Bruxellesu, prenosi Hina.

Hrvatska je stajalište u suprotnosti s dokumentom koji je Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) pripremila kao podlogu za raspravu o BiH, koja će se održati u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova država članica.

U tom se dokumentu kaže da je potrebno nastaviti pregovore kako bi se postigao dogovor o promjeni ustava i izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, ali i da se izbori trebaju održati kada su i predviđeni bez obzira na ishod pregovora.

“Hrvatski stav je vrlo jasan, bolje je dati još vremena za pregovore i ako treba odgoditi izbore nego ići po sadašnjem sistemu, jer bi to bilo loše za BiH i katastrofalno za Hrvate u BiH”, tvrdi hrvatski premijer.

“Ako se ide po sadašnjem sistemu unaprijed znamo šta će se dogoditi. Ne želimo da ponovno dođe do izbornog inženjeringa”, dodao je.

Pozvao je hrvatske i bošnjačke stranke da se fokusiraju na konstruktivan način i dobronamjerno na pregovore o promjeni izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH dobili garancije da će birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda te dodao da je Hrvatska, kao prijateljska zemlja i saveznica, spremna učiniti sve na poboljšanju međusobnih odnosa i na evropskom putu BiH.

Rekao je da bi dogovor o izbornom zakonu i promjeni ustava bio blagotvoran za dobro funkcioniranje zemlje, njenu cjelovitost, međusobno poštovanje i uvažavanje i za dobar osjećaj svih u Bosni i Hercegovini.

Plenković je objasnio razloge zašto dio predstavnika međunarodne zajednice, uključujući i EU imaju različita stajališta prema BiH od hrvatskih.

Istakao je da je riječ o nerazumijevanju složenosti unutarnjeg ustroja BiH i razloga zašto je to tako te potrebe pojednostavljenja te složenosti koja ne vodi ničemu dobrom.

Rekao je da postoje tri “fotografije”, tri momenta na koji posmatraju BiH oni koji ne poznaju dovoljno situaciju.

Prva je slika, kada je postignut prekid vatre koji je kasnije pretvoren u Daytonski mirovni sporazum, koji je postao ustav zemlje, a prije toga je postignut Washingtonski sporazum o stvaranju Federacije BiH. Druga je slika nastala nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i drugih slučajeva kada se reklo da treba ukinuti diskriminaciju onih građana BiH, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima, a kojih je tri posto, jer se 97 posto stanovnika izjašnjava kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. I treća slika je ova današnja koja “sve pojednostavljuje”.

“Kada neko ko nije iz BiH ili zemalja koje su blizu dođe i pogleda i želi se uputiti kako ta zemlja funkcionira, onda naiđe na strukturu koju nije nigdje vidio. Shvati da postoji jedna država, dva entiteta, u jednom entitetu 10 kantona, domovi naroda itd. I onda nastupa logika pojednostavljivanja, ali u tome pojednostavljivanju ne možete gurnuti u stranu prava jednog konstitutivnog naroda, koji je 1992. glasao za samostalnost BiH”, tvrdi Plenković.

Pod geslom od Daytona do Bruxellesa nastoji se sve pojednostaviti.

“A to tako ne može. To može neko ko ne razumije BiH, a ne onaj ko je razumije, ko je poštuje, uvažava okolnosti, shvaća kako smo došli dovde”, rekao je Plenković.

Rekao je i da je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila prijedlog hrvatske strane za promjenu ustava po kojem bi se iz Federacije BiH birao jedan predstavnik hrvatskog naroda i ostalih, jedan predstavnik bošnjačkog naroda i ostalih, a iz Republike Srpske predstavnik srpskog naroda i ostalih.

“Na taj bi se način riješilo sve, konstitutivni narodi su zadržani, ostali su uključeni i niko nije diskriminiran i svako se može kandidirati”, rekao je Plenković, prenosi Hina.