Grabar-Kitarović: Neprihvatljivo uzvikivanje parole “Za dom spremni”

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odgovorila je u subotu na pismo predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca rekavši kako se slaže s njegovim tvrdnjama da je u hrvatskom društvu porasla nesnošljivost, ali kako taj proces nije započeo nakon formiranja i izbora nove Vlade, nego prije, te poručila da snošljivost pretpostavlja uzajamnost uvažavanja i poštovanja.

“Uvelike sam suglasna s Vama u tvrdnji da je u hrvatskom društvu porasla nesnošljivost”, ističe predsjednica odgovarajući na Pupovčevo pismo u kojemu on izražava zabrinutost zbog, kako tvrdi, “narastanja atmosfere netolerancije i poruka mržnje prema političkim, etničkim i  drugim manjinama”, te ocjenjuje kako se to “osobito očituje nakon formiranja i izbora nove Vlade”.

“Posebno snažno osjetila sam to odmah nakon povratka u Hrvatsku u rujnu 2014., nakon šestogodišnjeg izbivanja radi diplomatskih dužnosti, koliko god sam tijekom godina rada izvan Hrvatske bila povezana s Domovinom”, ističe Grabar-Kitarović u odgovoru objavljenom na mrežnim stranicama Ureda predsjednika RH.

“Vrativši se u Zagreb, osjetila sam tada ogromno razočaranje i brigu jer je Hrvatska očito otišla unatrag kad je riječ o međusobnom uvažavanju i poštovanju. Bila sam vrlo neugodno iznenađena sveopćim pesimizmom i vrlo niskom razinom političke komunikacije, kao i neprimjerenim i nadasve neodgovornim etiketiranjem”, napominje.

Takvo ozračje nesnošljivosti drastično je doživjela upravo u izbornoj noći nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, kada je bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske izrekao rečenicu “ili mi ili oni”, napomenula je presjednica, istaknuvši kako je njezino zaprepaštenje bilo tim veće što je “od onih koji formalno prisežu na toleranciju doživjela isključivost i poziv na radikalizaciju političkih razlika, sve do poziva na neku vrstu društvene eliminacije”.

Želimo li, dakle, govoriti o uzrocima koji su potaknuli “narastanje netolerancije i jačanje poruka mržnje”, ne možemo mimoići takve radikalizirajuće poruke i ne upitati se koliko su one ohrabrivale istomišljenike, kao i neistomišljenike, na slične postupke, smatra Grabar-Kitarović.

“Samim time, poštovani gospodine Pupovac, u suglasju s Vama da je u Hrvatskoj porasla nesnošljivost, ipak moram jasno kazati da taj proces nije započeo ‘nakon formiranja i izbora nove Vlade’, nego mnogo prije”, istaknula je.

Nažalost, u toj retorici se ustrajava, pa predsjednik sada vodeće oporbene stranke u Hrvatskoj ističe drskost i bezobrazluk kao navodno jedini jezik koji “neki” razumiju, i obećava “pokazat ćemo im što je pakao” (“We'll give them hell! “), upozorila je nadalje predsjednica.

Stoga je neizbježno upitati se nisu li i Pupovčeva osobna negativna iskustava bar djelomice posljedica takvog “višegodišnjeg, namjernog ili nenamjernog, stvaranja ideoloških i svjetonazorskih napetosti”, smatra predsjednica, ističući kako je neprihvatljivo svako zaoštravanje javnoga diskursa od drugih aktera na političkoj sceni.

U tome smislu posebice smatra potpuno neprihvatljivim izvikavanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, koji, kako je napomenula, “šteti nacionalnoj koheziji, državljanskom zajedništvu i interesima Republike Hrvatske”.

Osuditi govor mržnje ali i biti objektivan

Predsjednica Grabar-Kitarović u pismu je osudila postupke “prijetnji i izljeva govora mržnje” prema više javnih osoba i organizacija koje Pupovac spominje u svojem pismu, ali je napomenula kako “među tim osobama ima i onih koji svojim javnim djelovanjem godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije”.

“To nikako ne navodim kao opravdanje vrijeđanja ili prijetnji tim osobama, što držim nedopustivim. Smatram međutim kako u prosudbi neželjenih pojava, uzimajući posebice u obzir i činjenicu da proteklih godina tijela državne vlasti nijednom nisu reagirale na takva izrugivanja i provokacije, treba biti objektivan”, kazala je.

Kao hrvatska predsjednica dužna sam štititi dostojanstvo svih građana, svih manjina, ali i dostojanstvo hrvatskog naroda i vrjednote na kojima je stvorena hrvatska država, ističe nadalje Grabar-Kitarović.

Smatra, stoga, važnim spomenuti i neke osobe koje su doživjele uvrede,  poniženja, pa i represiju samo zato što su kao hrvatski branitelji, pripadnici drukčije političke opcije ili jednostavno kao hrvatski državljani izražavali svoje mišljenje ili uvjerenje. To, napominje, nije jedini vidik nesnošljivosti: “Osobno imam nažalost gotovo svakodnevno iskustvo da me se izjavama i komentarima diskriminira i diskreditira samo stoga što sam žena”, dodala je.

‘Da’ slobodi govora ali uz odgovornost

Onako kako treba osuditi postupke koji su upereni protiv ravnopravnosti, sigurnosti i dostojanstva političkih, etničkih i drugih manjina u Hrvatskoj, tako treba osuditi i sve postupke koji vrijeđaju hrvatski narod i bilo koju većinsku zajednicu, smatra Grabar-Kitarović.

“Snošljivost pretpostavlja uzajamnost uvažavanja i poštovanja. Stoga se očite provokacije i vrijeđanje nacionalnih osjećaja hrvatskoga naroda i goleme većine hrvatskih državljana koji vole svoju zemlju ne mogu nazivati ‘performansima’, ‘novinarskim’ ili ‘umjetničkim slobodama’ ili ‘satirom'”, smatra.

U potpunosti podržavam slobodu govora i umjetničke slobode, ali također držim da sloboda izražavanja pretpostavlja odgovornost i da nikada ne smijemo prijeći granicu nakon koje javna riječ postaje sredstvom uvrede drugoga, napomenula je predsjednica, navodeći kao primjer uvredljiv tekst u “Novostima”, tjedniku koji izdaje Srpsko narodno vijeće, a financiraju ga hrvatski porezni obveznici, u kojemu se izruguje hrvatska himna.

“Zar je to, kako njegovo izlaženje opravdava glavni urednik lista, doista  ‘satira’?”, zapitala se predsjednica.

Podsjetila je na “istovrsnu ‘satiričku’ zluradost” u spomenutom tjedniku zbog pada dvaju Migova HRZ-a, “a sve bez reakcije izdavača i nadležnih državnih tijela unatoč evidentnom vrijeđanju osjećaja hrvatskoga naroda”.

“Nisu li i to događaji koji itekako stvaraju kontekst ‘atmosfere netolerancije’, na koju opravdano upozoravate? Koliko mi je poznato, takvi postupci nisu osuđeni ni od jednog pojedinca ili organizacije koje ste u svom pismu naveli kao žrtve ‘prijetnje i govora mržnje’, kao ni od jedne druge organizacije ili pojedinca koji se samozvano smatraju čuvarima demokracije i tolerancije”, istaknula je.

Zajedništvo umjesto razdora

Predsjednica Grabar-Kitarović u pismu se složila s Pupovcem da je neprihvatljivo nedavno ubacivanje u Zagrebu letaka neprimjerena sadržaja u poštanske sandučiće, što je on nazvao “najgorom totalitarnom (fašističkom) manirom”, zapitavši se, međutim, “zar je ‘totalitarna manira’ samo fašistička?”.

“Zašto stalno izbjegavamo osuditi komunizam, iako je on ne manje od fašizma nastao i održavao se raznim oblicima zločina i kršenja ljudskih prava, i to desetljećima?”, pita Grabar-Kitarović.

Politička platforma, na kojoj je dobila izbore, jest zajedništvo, a ne razdor, istaknula je nadalje. “Želim da svi Republiku Hrvatsku osjećaju kao svoju domovinu i svoju državu, da u njoj mogu ostvariti svoje životne težnje u ozračju građanske ravnopravnosti, snošljivosti i mira”, kazala je.

Međutim, isto tako očekuje da tom ozračju svi hrvatski državljani daju dužan prinos, pri čemu posebice smatra odgovornim ljude koji po naravi svoje javne službe imaju veće mogućnosti utjecati na stvaranje javnoga ozračja, napomenula je.

Stoga je suglasna s Pupovcem da posebnu odgovornost u tome imaju i “politički čuvari ustavnosti i zakonitosti”, te očekuje od svih, “a posebice od apostrofiranih”, da primjenjuju jednaka mjerila u svojim javnim istupima.

“Očekujem od svih, a posebice od apostrofiranih, da se usprotive provokacijama i iritacijama svih vrsta, jednako onima koje vrijeđaju bilo koju manjinu, kao i bilo koju većinu. Snošljivost i izgradnja suživota stvar je uzajamnog uvažavanja, a ne beskrajnog jednostranog ‘popuštanja radi mira u kući’ i voluntarističkog ideološkog arbitriranja”, poručila je predsjednica.

“Želim da hrvatsko društvo na temelju istinske snošljivosti, uvažavanja i otvorenosti istini prevlada razdiobe koje ga opterećuju. Vjerujem stoga da bi otvoren dijalog u političkim i znanstvenim forumima o tim pitanjima i prijeporima pridonio, ako ne jedinstvenim odgovorima, a ono svakako umanjivanju napetosti i širenju demokratske kulture i uvažavanju različitosti”, zaključila je.

Osobno će rado sudjelovati na tematskom okruglom stolu koji bi organizirao Klub zastupnika nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, “a koji bi uključio sve koji su zainteresirani za unaprjeđenje ozračja dijaloga, uvažavanja i suživota u duhu državljanskog zajedništva u našoj Domovini”, dodala je, te poručila: “Nadam se da u takvu nastojanju imam Vašu potporu”.