Arapi masovno kupuju imovinu u BiH, ali i lažiraju prijave

Bosna i Hercegovina postala je prava “Meka” za kupnju nekretnina, a kupci su najčešće Arapi s Bliskog istoka, no što se tiče njihove akvizicije, prema navodima službi koje djeluju u BiH, postoji veliki broj slučajeva fiktivnog prijavljivanja, čak i registracije kompanija, što bi sve mogao biti temelj za pranje novca i obavljanje drugih poslova, piše Večernji list BiH.

“Određene kategorije stranih državljana dolaze u BiH i otvaraju fiktivne kompanije čime stvaraju pretpostavke za mogućnost kupnje nekretnina u BiH u ostvarivanju drugih koristi, koje su u određenim slučajevima nezakonite”, navodi se u jednoj od analiza službi u BiH.

Taj problem je najviše izražen na području Sarajevskog kantona gdje se bilježi i porast tjeralica za stranim državljanima od nadležnih poreznih i sudskih tijela, tužiteljstava, kao i policijskih i sigurnosnih agencija, zbog počinjenih kaznenih djela u vezi s utajama poreza, kao i sumnjom u postupke koji se mogu dovesti u izravnu vezu s kaznenim djelom pranja novca.

Skupljajući podatke od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a kasnije i od Porezne uprave FBiH, službe su došle do vrlo zanimljivih otkrića. 
Tako je na području Sarajevskog kantona nadzirano 108 pravnih subjekata čiji su osnivači državljani Kuvajta (71), Libije (13), Sirije (10) i Katara (2).

Službe su nakon toga zatražile od Općinskog suda u Sarajevu da za 108 pravnih subjekata dostavi sve podatke o posjedovanju nekretnina. Prikupljeno je 355 zemljišno-knjižnih izvadaka o posjedovanju nekretnina za 51 pravni subjekt od ukupno spomenutih 108. Nakon provjera utvrđeno je kako čak 56 kompanija ne posluje na navedenim adresama, od čega njih tek 15 posjeduju nekretnine u BiH. Pojedine kompanije čiji su osnivači strani državljani su ovlastile bh. državljane da ih zastupaju, dok se strani državljani uopće ne pojavljuju u BiH ili dolaze povremeno, što također upućuje na zaključak da se radi o “fiktivnim kompanijama” koje su otvorene samo radi kupnje nekretnina u BiH. No, Sarajevo nije izolirano u ovome postupanju. Sve češće su takve pojave na području Srednjobosanskog ili, pak, Zeničko-dobojskog kantona.

Prema podacima službi, strani državljani najčešće dolaze u BiH uz turističke vaučere kada i registriraju pravne subjekte.

U pojedinim slučajevima strani državljani, koji su osnivači pravnih subjekata, su ovlastili državljane BiH da ih zastupaju.

Prilikom nadzora pravnih subjekata na području Sarajevskog kantonae utvrđeno je da su pojedini pravni subjekti u svom vlasništvu imali i po nekoliko desetaka nekretnina. Na temelju toga su i pribavljali radne dozvole i prijave za izdavanje D vize (dugoročnih) te na taj način regulirali boravak u BiH.