Kakva je svrha akcize na gorivo ako se ona nenamjenski troši?

Od taksi i akciza koje se nalaze u cijeni goriva na godišnjem nivou se u Republici Srpskoj prikupi 350 miliona KM. Taj novac se troši nenamjenski. – upitao je danas prof. dr Branko Blanuša, član Resora za energetiku SDS.

„Akcize služe za krpljenje budžetskih rupa a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi ino krediti za gradnju autoputeva. Tako npr. Autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj.“ – pojasnio je Blanuša.

On je podsjetio da je 2018. godine Akcizna koalicija prihvatila povećanje akciza na gorivo a obećano je da će iz te akcize biti građana putra infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

„Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na osonovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva.“ – kazao je Blanuša.

Anđelko Grahovac, član Resora za energetiku SDS poručio je da iz strukture cijene eurodizela 2 vidi se šta sve građani plaćaju u sklopu cijene goriva.

„Pored nabavne cijene eurodizela 2 koja zavisi od svjetskog tržišta u cijeni goriva učestvuju i troškovi koje građani plaćaju državi i to: akciza koja iznosi 30 feninga, taksa za puteve 15 feninga, taksa za autoputeve 25 feninga, zatim marža distributera oko 20 feninga i na kraju PDV u iznosu od 17% na sve ove parametre koje smo naveli“ – kazao je Grahovac.

Dakle, pojašnjava on, kad naš građanin dođe da kupuje gorivo 50 litara ga košta 121 KM a kada bi cijena bila 1,80 KM po litri za rezervar od 50 litara građani bi izdvojili 90 KM, što je značajna ušteda.

„Svaka odgovorna vlast bi morala da vodi računa o ovome i da interveniše kako bi cijena nafte bila prilagođena životnom standardu stanovništva. Nabavna cijena nafte učestvuje sa 46% a državne takse učestvuju sa 54% cijene. Država bi umanjujući svoje takse mogla uticati na smanjenje cijene goriva i udare na džepove građana koji će se još povećavati u narednom periodu“ – kazao je Grahovac.

Članica Resora za energetiku Mila Misirkić je kazala da rast cijene goriva inicira rast cijena osnovnih životnih namirnica kao i rast ostalih energenata kao što su plin i struja.

„Prosječna plata u Republici Srpskoj je oko 1000 KM a u segmentima u kojima radi većina stanovništva prosječana plata je ispod 800 KM. To znači da za prosječnu platu građani mogu da kupe oko 300 litara goriva što je neuporedivo manje nego u nekim razvijenim zemljama. Imamo primjer Austrije da za prosječnu platu možete da kupite 2000 litara goriva dok u Švajcarskoj to je 2800 litara goriva. Izmjenom poreske i akcizne politike može se uticati na smanjenje cijene goriva.“ – zaključila je Misirkić.