Milanović: Mnogi Hrvati identitetom potječu iz BiH

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je danas u Duborvniku kako mnogi Hrvati identitetom potječu iz BiH, gdje se događa ono što nije dobro niti vodi prema dobrom.

„Hrvatski politički narod treba našu podršku i solidarnost. Godinama smo slušali tuđe prijekore, ultimatume, želje i pozdrave, a mi smo strpljivo i krotko radili svoj posao. A sad, potpuno svjesni ko smo, imamo pravo civilizirano postaviti zahtjeve i iskazati stav. Onaj ko na to nije spreman, ne koristi državu kako je treba koristiti“, poručio je Milanović.

Milanović je to kazao u Dubrovniku gdje je u povodu blagdana svetog Vlaha i Dana Grada u srijedu održana svečana sjednica dubrovačkog Gradskog vijeća.

Milanović je također kazao kako u Srbiji prema dubrovačkoj književnosti “vlada konstanta kulturnog prisvajanja šleperskog tipa.”

Predsjednik Milanović je istaknuo kako je dubrovačku književnost i kulturu nemoguće oteti.

„Na sigurnom smo. Budimo ponosni što neko to želi, a da ne može. Poistovjećenje Srba s dubrovačkom književnosti i historijom je nikakvo. Neka žive u iluziji. Mi ne pokušavamo aproprirati Stefana Lazarevića ili Stevana Dečanskog. Budite i hladni, pomalo i oholi“, poručio je Dubrovčanima predsjednik Milanović.

Hrvatski predsjednik je rekao i kako u krizi treba biti odgovoran i polako gledati prema kraju te poželio uspjeh u korištenju sredstava Europske unije, a sve ostalo je tema za stalnu raspravu i oprez.

„Europske vrijednosti su od Portugala do Estonije i slične, ali i različite. U toj različitosti možemo osigurati pristojan građanski život. Dobro je da su ideološke razlike u Hrvatskoj možda i manje nego što su ikada bile. Zato od vlasti očekujem da se svojim i zajedničkim upravlja pošteno, a da se novac ne koristi za vlastite interese, da se bude strog prema sebi i prostoru kojim se upravlja“, rekao je Milanović.

Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državni tajnici i saborski zastupnici, kao i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović te brojni drugi.

U popodnevnim satima uslijedit će otvaranje 1050. Feste svetog Vlaha, uz obred puštanja golubica i podizanje barjaka sv. Vlaha pred Parčevom crkvom. Sutra, na sam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, uz epidemiološke mjere pred dubrovačkom Katedralom održat će se svečano euharistijsko slavlje, a potom i procesija ulicama grada s relikvijama i barjacima župa koje slave sv. Vlaha, prenosi Hina.