Nacionalni spomenik
Više od 5.000 posjetilaca uživalo u fundusu Olimpijskog muzeja Sarajevo
– Posjetioci su najviše impresionirani oficijelnim filmom o ZOI 1984, a najviše emocija je definitivno vezano za maskotu čuvenog “Vučka”, posebno kada govorimo o najmlađim posjetiocima – kazala je Ibrišimbegović
Nacionalni spomenik i iznimno kulturno-historijsko blago Bosne i Hercegovine, Olimpijski muzej u Sarajevu su u 2021. godini posjetili brojni građani i turisti, individualno i u organizovanim grupama. Iako su zbog pandemije morali reducirati planirane aktivnosti, postavku je vidjelo više od 5.000 posjetilaca, kazala je za Fenu direktorica tog muzeja Senka Ibrišimbegović.
Olimpijski muzej je jedan od najreprezentativnijih segmenata Olimpijskog komiteta BiH, koji učestvuje u razvijanju i afirmaciji olimpijskih vrijednosti i olimpijskog duha. Osnovan je odlukom Organizacionog komiteta XIV ZOI sa željom da trajno čuva uspomenu na organizaciju te nezaboravne olimpijske manifestacije.
U fundusu Olimpijskog muzeja, pored značajnih dokumenata u vezi organizacije, pripreme i realizacije XIV Zimskih olimpijskih igara 1984., sve posjetioce očekuje i jedinstvena numizmatička kolekcija porodice Hasagić, koja se sastoji od 250 doniranih zlatnika izuzetne vrijednosti. Tu su i autentične skije nosioca srebrene olimpijske medalje, Jure Franka, kao i kaput predsjednika MOK-a J.A. Samarancha, koji je koristio za vrijeme Igara.
– Posjetioci su najviše impresionirani oficijelnim filmom o ZOI 1984, a najviše emocija je definitivno vezano za maskotu čuvenog “Vučka”, posebno kada govorimo o najmlađim posjetiocima – kazala je Ibrišimbegović.
Istakla je da se okviru redovnih aktivnosti u Olimpijskom muzeju Sarajevo pronalaze raznovrsni programi, izložbene postavke, predavanja i konferencije o sportu i umjetnosti u kontekstu širenja olimpijskog duha i vrijednosti.
– Ono što je prije svega planirano u skorijoj budućnosti jeste svojevrsna digitalizacija muzejskog materijala kako bi bio dostupan široj populaciji i to na interaktivan način – pojasnila je Ibrišimbegović.
U prisustvu brojnih zvanica i predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, J.A.Samarancha, Muzej je svečano otvoren 8. februara 1984., na dan otvaranja XIV ZOI u Sarajevu. Osnova njegovog koncepta, po uzoru na Muzej MOK-a u Lozani, bila je sinteza sporta i umjetnosti. Sa tom idejom, afirmišući univerzalne vrijednosti olimpijskog duha i umjetnosti, Muzej je od 1984. do 1992. realizovao više od 300 tematskih programa.
Zgrada Olimpijskog muzeja, kao “Mandića vila”, sagrađena je za sarajevskog advokata Nikolu Mandića 1903. godine, po projektu znamenitog češkog arhitekte Karla Paržika. U njoj je nekada bilo sjedište Američkog konzulata, a u novije vrijeme i Gradskog komiteta SK Sarajeva.
Podignuta je na samom rubu padine sa prekrasnim pogledom na grad. Ovaj zamak u malom, bogatstvom ukrasa alpsko-folklornih stilskih elemenata i njemačke gotike, te muzejskom postavkom, plijenio je pažnju posjetilaca sve do 27. aprila 1992., kada je početkom rata u Sarajevu, kao jedna od prvih kulturnih institucija, pored Orijentalnog instituta i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, granatiran i uništen.
Angažovanjem zaposlenih u Muzeju i šire društvene zajednice u teškim ratnim uslovima eksponati Olimpijskog muzeja su spašeni i pohranjeni na sigurna mjesta u podrume OC Zetra.
Zahvaljujući tom podvigu stvoreni su uslovi da eksponati ponovo budu izloženi u novom Olimpijskom muzeju koji je lociran u kompleksu Zetre u prostorijama OK BiH. Taj “novi” muzej svečano je otvoren 8. februara 2004. u povodu obilježavanja 20 godina XIV ZOI.
Konačno, završna faza krunisana je svečanom ceremonijom otvaranja obnovljenog i restauriranog Olimpijskog muzeja, koja je održana 9. oktobra 2020. godine, uz prisustvo princa Alberta II od Monaka, kao zvaničnog predstavnika Međunarodnog olimpijskog komiteta i predsjednika Thomasa Bacha.
