borba s pandemijom
Da li ćemo se vječno morati revakcinisati svakih par mjeseci?
Naučnici nerado predviđaju budućnost. Ali u intervjuima ove sedmice gotovo ih je desetak u SAD-u reklo da što god da se dogodi, vakcinisanje svakih nekoliko mjeseci nije realno. Niti ima puno naučnog smisla
Prije godinu dana smatralo se da samo dvije doze vakcine – ili samo jedna u slučaju Johnson & Johnsona – pružaju dovoljnu zaštitu od koronavirusa.
Sada, suočen s iznimno zaraznom varijantom omikron, Izrael je počeo nuditi četvrtu dozu nekim visokorizičnim skupinama. U srijedu su Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proširili uvjete za dopunske lijekove na adolescente i odustali od opisivanja bilo koga kao “potpuno vakcinisanog” jer se dvije doze više ne smatraju dovoljnima, piše New York Times.
Nije iznenađenje da se mnogi pitaju: Gdje ovo završava? Hoćemo li se vječno morati revakcinisati svakih par mjeseci?
Naučnici nerado predviđaju budućnost. Ali u intervjuima ove sedmice gotovo ih je desetak u SAD-u reklo da što god da se dogodi, vakcinisanje svakih nekoliko mjeseci nije realno. Niti ima puno naučnog smisla.
Druge strategije
“Nije nečuveno da se vakcine daju povremeno, ali mislim da postoje bolji načini od boostera svakih šest mjeseci”, rekla je Akiko Iwasaki, imunologinja sa Sveučilišta Yale. Druge strategije, rekla je, mogle bi nas “izvući iz ove situacije”.
Za početak, nagovarati ljude da se redaju za cijepljenje svakih nekoliko mjeseci vjerovatno nema smisla. Oko 73 posto odraslih Amerikanaca u potpunosti je cijepljeno, ali do sada se nešto više od trećine odlučilo za booster.
“Čini se da ovo nije održiva dugoročna strategija”, rekao je Deepta Bhattacharya, imunolog sa Univerziteta Arizona.
Jednako važno, ne postoje podaci koji bi poduprli učinkovitost četvrte doze sadašnjih vakcina. Računica je drugačija za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, koje bi mogle imati koristi od četvrte doze.
Dopunske injekcije nedvojbeno povećavaju razinu antitijela i pomažu u sprječavanju infekcije – i, kao rezultat, mogu ublažiti pritisak na zdravstveni sustav privremeno usporavajući širenje virusa. Stručnjaci se slažu da bi, s obzirom na porast omikrona, svi trebali dobiti treću dozu što je prije moguće.
Jačanje imuniteta je prolazno
Ali jačanje imuniteta je prolazno; već preliminarne studije pokazuju pad razine antitijela samo nekoliko sedmica nakon treće doze, piše New York Times.
“Čak i s tom količinom antitijela, vrlo je teško zaustaviti virus na duže vrijeme”, rekao je Shane Crotty, virolog s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji. “Sada je letvica mnogo više postavljena nego prije, a možda bi cjepivo specifično za omikron imalo bolji učinak”, dodaje.
Pfizer-BioNTech, Moderna i Johnson & Johnson rekli su da testiraju cjepiva za omikron koja bi mogla postati dostupna za nekoliko mjeseci.
“Nema smisla nastaviti s boosteriranjem protiv soja koji je već nestao”, rekao je Ali Ellebedy, imunolog sa Univerziteta Washington. “Ako namjeravate dodati još jednu dozu nakon tri, svakako bih čekao onu napravljenu za omikron”, dodao je.
Koje su prave mjere?
Mnogi stručnjaci u početku su se protivili ideji o booster dozi. Neki su vjerovali da su izvorni režimi vakcinisanja dovoljni da većinu ljudi zadrže izvan bolnice i da bi to trebala biti prava mjera uspjeha vakcina.
Drugi su smatrali da nije pošteno da bogate zemlje gomilaju vakcine za booster doze kada milioni diljem svijeta još nisu primili prvu dozu.
Ali perspektiva se promijenila kada su naučnici vidjeli koliko se brzo omikron širi. “Omikron je doista promijenio moje razmišljanje o ovome”, rekao je Scott Hensley, imunolog sa Univerziteta Pennsylvania.
On i drugi sada podržavaju treću dozu. Ali vide malo koristi u slijeđenju izraelskog puta i uvođenju četvrte, tvrdeći da se drugi dijelovi imunološkog sustava – poput T stanica i B stanica – drže postojano protiv virusa nakon tri doze, a možda čak i nakon dvije.
Iako ove imunološke stanice ne mogu spriječiti infekciju, one ublažavaju ozbiljnost simptoma i smanjuju broj hospitalizacija.
Hospitalizacije
“Ljudi koji su cijepljeni stvarno ne završavaju često u bolnicama”, rekao je Michel Nussenzweig, imunolog sa Univerziteta Rockefeller u New Yorku. “Omikron je jasno dao do znanja da je sprječavanje svih infekcija izgubljena bitka”, dodao je.
Ako su vakcine spriječile infekciju i širenje virusa, redovito revakcinisanje bi moglo imati smisla. “Ali s omikronom, koja je svrha?” rekao je dr. Nussenzweig. “Krajnji cilj je držati ljude izvan bolnica”, dodao je.
Kako bi se spriječile infekcije, dopunske doze moraju biti precizno usklađene s cirkulacijom varijante u populaciji. Mnogi ljudi koji su dobili treću dozu rano u jesen, na primjer, ostali su ranjivi na omikron jer se jačanje imuniteta već smanjilo.
Općenito, ljudima se govori da se cijepe protiv gripe neposredno prije nego što virus počne cirkulirati zimi. Ako se koronavirus smjesti u sezonski obrazac sličan gripi, “možete zamisliti scenario u kojem jednostavno svake godine dajemo boostere prije zime”, rekao je dr. Hensley.
Više od 50 mutacija
S više od 50 mutacija, omikron se dovoljno razlikuje od prethodnih varijanti da se antitijela napravljena za izvornu verziju virusa bore prepoznati najnoviju verziju.
“Imamo dovoljno naznaka da bi to mogao biti problem”, rekla je dr. Amy Sherman, imunologinja sa Univerziteta Harvard. “Svakako smo vidjeli evoluciju u kratkom vremenskom razdoblju.”
Brza evolucija virusa događa se velikim dijelom zato što ima pristup velikom broju ljudskih domaćina. Ako se slučajevi nastave gomilati trenutnom ili sličnom brzinom, cjepiva će se vjerovatno trebati stalno ažurirati.
Ali, ako se pandemija uspori u većini dijelova svijeta, to bi moglo ograničiti mogućnost da se virus pojavi u radikalno drugačijem obliku.
“Idemo negdje brzo, ali ne znamo kamo idemo”, rekla je Natalie Dean, biologinja sa Univerziteta Emory u Atlanti. “Što god budućnost nosi, samo treba biti jasno koji je cilj”, prenosi Index.
