Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Nakon više od osam decenija

Dijelovi izgubljenog svitka Tore vraćeni u sinagogu na istoku Njemačke

Tora_Goerlitz fena (1)

Četiri fragmenta na pergamentnom papiru, za koje se pretpostavlja da su stari 300 godina, spašeni su iz zapaljene sinagoge u posljednjem trenutku

Nakon više od osam decenija, pojavili su se dijelovi svitka Tore za koje se mislilo da su izgubljeni iz sinagoge u istočnonjemačkom gradu Goerlitz na poljskoj granici, prenosi DPA.

Protestantski pastor, sada u penziji, čuvao ih je kao i veo tajne oko njih više od pola vijeka i sada ih je predao gradu, izvijestili su mediji.

– Sada su u dobrim rukama, niko neće biti nemaran prema njima – rekao je Uwe Mader za DPA.

Gradonačelnik Octavian Ursu obećao je da će i fragmenti Tore biti izloženi javnosti nakon što budu popisani i restaurirani.

Četiri fragmenta na pergamentnom papiru, za koje se pretpostavlja da su stari 300 godina, spašeni su iz zapaljene sinagoge u posljednjem trenutku tokom nacističkog pogroma u noći 9. novembra 1938. godine, rekao je Mader.

– Oni su na brzinu, ali stručno izrezani iz Tore, svetog pisma jevrejske vjerske zajednice – dodao je on.

Ko god da je ovo uradio, mora da je dobro poznavao hebrejski. Oni nisu samo opisi jevrejske istorije, već značajni dokumenti, uključujući priču o Josipu iz knjige Postanka – rekao je on.

Bili su u rukama njegovog oca, tada mladog policajca pripravnika.

Po savjetu advokata, dao ih je svećeniku kako bi bili sigurni da neće pasti u ruke nacistima. Godine 1969., njegova udovica ih je povjerila mladom Maderu, pod pečatom tajne, koji je u to vrijeme bio vikar, kako je ispričao ovaj 80-godišnjak.

Kasniji policijski kapelan čuvao je rukopis na pergamentu kao zjenicu oka.

Ali, bio sam veoma sumnjičav – dodao je on.

Politika u bivšoj Istočnoj Njemačkoj s vremena na vrijeme nije bila baš prijateljska prema Jevrejima, rekao je.

– Stoga je bilo jasno da moram da čuvam to kao službenu tajnu – rekao je.

Prvo ih je sakrio ispod tapeta u kancelariji, po kojoj niko nije preturao, zatim u stari čelični ormar skrivajući ih od policije, pa i nakon pada komunizma.

– Uvijek sam nosio ključ za taj ormar sa sobom – rekao je Mader.

Rekonstrukcija sinagoge i promjene u društvu u Goerlitzu bili su razlog da on prekine svoj zavjet šutnje i preda svitke gradskoj arhivi.

– Vrijeme nepovjerenja je prošlo – rekao je Mader.

Pomno je pratio promjene u gradu, rekao je, a posebno sve vezano za sinagogu, koja je ponovo otvorena u julu kao kulturni forum nakon decenija propadanja, a potom je uslijedilo i renoviranje.

Dom jevrejske zajednice u Goerlitzu bila je jedina sinagoga u Saksoniji koja je preživjela pogrom 1938. godine, poznat i kao Noć razbijenog stakla ili Kristalna noć.

Svici Tore su tada nestali. Sve do danas se pretpostavljalo da su potpuno izgorjeli u zapaljenoj sinagogi.

ezano za sinagogu, koja je ponovo otvorena u julu kao kulturni forum nakon decenija propadanja, a potom je uslijedila i renovacija.

Dom jevrejske zajednice u Goerlitzu bila je jedina sinagoga u Saksoniji koja je preživjela pogrom 1938. godine, poznat i kao Noć razbijenog stakla ili Kristalna noć.

Svici Tore su tada nestali. Sve do danas se pretpostavljalo da su potpuno izgorjeli u zapaljenoj sinagogi.