Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH

Finaliziranjem projekta “Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH” učinjen je značajan napredak u usklađivanju zakonodavnog okvira s Istanbulskom konvencijom, jačanju kapaciteta subjekata zaštite te uspostavljanju sistema za prikupljanje podataka o rodno zasnovanom i porodičnom nasilju.

Kazala je to direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović Hadžiabdić na obilježavanju završetka tog uspješnog projekta, koji je u zadnjih četiri i po godine provodila Agencija, a koju je u većoj mjeri finansirao USAID.

Naglasila je da se projekat provodio od jula 2017. godine te da je osnovni cilj jačanje kapaciteta institucija i organizacija, kako bi što više bili u službi građana, konkretno u slučaju žrtava rodno
zasnovanog i porodičnog nasilja.

Filipović Hadžiabdić pojasnila je da je ukupna vrijednost projekta iznosila više od 1.900.000 KM od čega je doprinos USAID-a iznosio 1.500.000 KM

Na kraju je zaključila da će Agencija za ravnopravnost spolova BiH u skladu sa nadležnostima nastaviti da radi na provedbi standarda Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini, sve u konačnom cilju prevencije rodno zasnovanog nasilja, zaštite i podrške žrtvama i adekvatnom procesuiranju počinilaca nasilja.

Direktorica Američke agencija za međunarodni razvoj (USAID) Courtney Chubb kazala je da su žene u dobi od 15 do 44 godine izloženije većem riziku od nasilja u obitelji nego od oboljenja od
raka ili automobilske nesreće.

– Rodno uvjetovano nasilje je zločin. To je globalna pandemija koja prelazi sve granice, etničke,
rasne, socio-ekonomske i vjerske. Globalno, jedna od tri žene će biti pretučena, prisiljena na seks ili na drugi način zlostavljana tokom svog života – kazala je Chubb.

Također je dodala da je u BiH, svaka druga žena ili djevojka iskusila neki oblik zlostavljanja, nasilja ili seksualnog uznemiravanja te da rodno uvjetovano nasilje sputava žene i onemogućuje zemljama da napreduju politički i ekonomski.

Kako bi ojačali napore Bosne i Hercegovine u borbi protiv rodno utemeljenih nasilja, kazala je da USAID blisko sarađuje s Ministarstvom za ljudska prava BiH i Agencijom kako bi osigurali bolju prevenciju, zaštitu i pružanje usluga žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.

Naglasila je da su u okviru projekta, između ostalog, obučili 200 djelatnika institucija BiH koji su odgovorni za podršku ženama u potrebi. Također su podržali sigurne kuće tokom pandemije za zbrinjavanje više od 500 žrtava te su pomogli uspostaviti prve krizne centre za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u tri bolnice u BiH.

– Sve ove aktivnosti važne su za postizanje sistemske promjene, odnosno nulte tolerancije na rodno uvjetovano nasilje. Podrška ženama pridonosi jačanju i prosperitetu BiH, a SAD ostaje privržen jednakost i dostojanstvu svakog građanina Bosne i Hercegovine – zaključila je.

Pomoćnik Federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez istakao je da pitanja nasilja, silovanja te psihosocijalnih usluga stavljaju u vrh prioriteta rada.

– Svi pojedinci, uključujući stvarne i potencijalne žrtve seksualnog nasilja, imaju pravo na zaštitu i poštivanje ljudskih prava kao što su pravo na život, slobodu i sigurnost, pravo na slobodu od mučenja i nečovječnog, okrutnog ili ponižavajućeg tretmana, kao i pravo na zdravlje. Vlade imaju zakonsku obavezu poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi spriječile seksualno i osigurale kvalitetne zdravstvene usluge, raspoložive i dostupne svima – pojasnio je.

Čerkez smatra da pružatelji zdravstvene zaštite, u saradnji sa stručnjacima iz drugih sektora, mogu imati ulogu u široj zajednici tako da identificiraju i zagovaraju intervencije u cilju prevencije silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, te da promoviraju i štite prava osoba koje su preživjele silovanje.

– Nepriznavanje silovanja kao zdravstvenog problema i neprovođenje zakona protiv silovanja onemogućavaju stvarni napredak u jednakosti spolova – zaključio je Čerkez.