Pripadnost grupi i mržnja glavni motivi za huliganizam

Okrugli stol u okviru projekta “Nije OK biti huligan!” održan je u petak u Mostaru s ciljem prevencije i određivanja sljedećih koraka prema rješavanju problema huliganizma, a u organizaciji udruženja MASA iz Mostara.

Voditelj istraživanja na navedenom projektu Safet Mušić kazao je da su 2019. godine u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci anketirani građani na temu sigurnosnih izazova.

– Specifično je bilo da su se građani opredijelili da je najveći sigurnosni izazov u Mostaru huliganizam, dok je za Sarajevo to bio organizirani kriminal, a u Banjoj Luci migrantska kriza. Tada smo, zbog specifičnosti Mostara, a i inače prisutnosti pojava koje su izravni huliganizam ili su s njim povezane, napravili ovaj projekt, a ovo je već druga faza koja se realizira uglavnom u Mostaru – kazao je Mušić.

Dodao je kako bi sistem obrazovanja trebao više pažnje posvetiti problemu huliganizma.

– Posljednje istraživanje provedeno je na području Mostara, Konjica, Jablanice, Trebinja, Bileće i Gacka. Većinom su odgovori na tim istraživanjima bili očekivani, ali ono što nas je iznenadilo, kada su mladi davali odgovore vezane za huliganizam je to da je jedan od motiva huliganizma pripadnost grupi, a zabrinulo nas je da je prvi motiv poslije toga bio mržnja prema drugima i drugačijima. To je crveni alarm za društvo, a posebno kada govorimo o sustavu obrazovanja, gdje bi se više pažnje moglo posvetiti ovom problemu – naglasio je Mušić.

Kroz istraživanja je utvrđeno da organizirane kriminalne grupe u nekim situacijama koriste huliganske ili čak navijačke grupe kako bi mogle obavljati svoje kriminalne aktivnosti.

– To je također jedna od stvari koja je zabrinjavajuća u smislu da se organizirane kriminalne grupe vrlo lako ubace među huligane i navijače i onda imamo dupli problem, odnosno i problem kriminala i huliganizma. A kada govorimo o prostoru grada Mostara, samo u zadnjih godinu dana bilo je više od deset incidenata. Ima prostora da se kroz zakonsku regulativu to riješi, ali uvijek kažem da je kod svih ovih društvenih problema Bosna i Hercegovina specifična jer je to post konfliktno društvo gdje imamo ratno naslijeđe i onda sve ove neke negativne pojave poprimaju drugačiji oblik – istaknuo je Mušić.

Po njegovim riječima, to više nije samo sigurnosni problem nego se prebacuje na polja politike i nacionalne stvari, što usložnjava borbu i prevenciju huliganizma.

Nejasna granica između navijača i huligana

Koordinatorica projekta “Nije OK biti huligan!” Ela Ljubić kazala je kako aktivizam može biti izbor u životu od kojeg možemo imati koristi.

– Udruženje MASA iz Mostara provelo je istraživanje na temu huliganizma s 500 ispitanika u dobi od 13 do 25 godina, rezultati ovog istraživanja bit će publicirani u formi priručnika, a osim toga realizirali smo i trodnevni kamp u Mostaru na temu “Da sport, ne huliganizam”, gdje smo osnaživali mlade da adekvatno razmišljaju i govore o temama huliganizma. Osim toga planiramo s deset mladih osoba proći kroz realizacije nekih njihovih inicijativa, što će im pokazati kako aktivizam također može biti izbor u životu, te da od njega na kraju imamo i neke koristi – kazala je Ljubić.

Istaknula je kako je ovaj devijantni oblik ponašanja itekako očit u društvima s problemima.

– Kroz diskusiju s mladima mogla sam vidjeti kako oni razmišljaju i što misle što znači biti huligan, a što znači biti navijač. Ta granica nije jasno definirana, mnogi mladi su tu kombinirali neke stvari koje su u stvari faktori uzročnici, Takav oblik ponašanja očit je u društvu s problemima, a nama je cilj mladima omogućiti neke nove prilike i izbore – kazala je Ljubić.