Dokazana prevara: Hrana za zemlje van EU slabijeg kvaliteta

Riblji štapići u Danskoj imaju sedam posto više ribe nego u Češkoj. Čokoladni namazi su masniji i pretrpaniji šećerom, u mesnim proizvodima je “pileći nadomjestak” umjesto svinjetine, ekstra djevičansko maslinovo ulje pomiješano je s drugim rafiniranim masnoćama, a konzerva tune s manjim udjelom ribe košta gotovo dva puta više nego “originalna”.

Bolji okus

Poražavajući su to rezultati brojnih europskih istraživanja o usporednoj kvaliteti proizvoda koji nedvojbeno dokazuju ono na što se potrošači već godinama žale: proizvođači ne šalju proizvode iste kvalitete u zemlje “stare” članice Europske unije kao u nove, poput Bugarske, Rumunije i – Hrvatske.

Istraživanja su uglavnom obuhvatila brendove proizvoda najvećih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje, poput gaziranih pića, namaza, konzervi, umaka, sokova… Stoga je Hrvatska agencija za hranu odlučila provesti opsežno istraživanje o kvaliteti prehrambenih proizvoda. Tako će se usporediti između dvadeset i trideset jednakih proizvoda kupljenih u Njemačkoj i Hrvatskoj.

Njemačka je, kao razvijena zemlja Zapadne Europe, uzeta kao ogledni primjerak, jer je tamo dokazana kvaliteta proizvoda. Ali, već sad gotovo da nema sumnje kako će rezultati istraživanja pokazati da u Hrvatskoj jednak proizvod nema istu kvalitetu kao u Njemačkoj.

Zdravstvena ispravnost

Istraživanje se radi na inicijativu Biljane Borzan, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, koja kaže kako će projekt financirati Europska unija. – To je vrlo opsežno i vrlo skupo istraživanje koje će potrajati, ali dobit ćemo rezultate o kvaliteti proizvoda koje kupujemo. Potrošači se duže žale da je proizvod iste marke kupljen u zemljama tzv. Zapadne Europe boljeg okusa i veće kvalitete nego u domaćim trgovinama. Cilj nam je izvršiti pritisak na Evropsku komisiju da se to zakonima reguliše. U temeljnim dokumentima EU nalaze se jednakost i ravnopravnost svih građana EU.

Onda je pravo nas u Hrvatskoj imati jednako kvalitetne proizvode iste marke kao i u Francuskoj – objašnjava Borzan. Evropska komisija na slične je upite dosad odgovarala kako su svi ti proizvodi zdravstveno ispravni. U to nema sumnje, vodeći brendovi ne bi smjeli dopustiti plasiranje potencijalno opasnih proizvoda. Ali, kada je kvaliteta u pitanju, odstupanja su velika.
Istraživanje provedeno u Češkoj tako je pokazalo kako je od svih uzetih uzoraka prehrambenih proizvoda njih čak 35 posto bilo drugačije, slabije kvalitete nego u zemljama starim članicama EU.

Posebno iznenađuje što su proizvodi slabije kvalitete u većini slučajeva u Češkoj bili skuplji nego originalni proizvod u razvijenoj zemlji. Kupci, drugim riječima, skuplje plaćaju lošiju hranu. U nekim slučajevima to bi otišlo toliko daleko da je u boci poznatog ledenog čaja bilo čak 40 posto manje ekstrakta čaja nego u Njemačkoj, a cijena je bila viša, baš kao i udjel šećera.

– Proizvođači znaju reći kako je riječ o ‘lokalnom ukusu’ pa u neke zemlje plasiraju masniji proizvod jer ‘građani’ tako vole. Ali, da je riječ o besmislici pokazuje to što nikada nisu provedena takva istraživanja o lokalnim navikama koja bi im omogućila da tako razmišljaju – ističe Borzan.

Istraživanje će biti provedeno u više koraka, a u HaH-u kažu kako bi moglo trajati između 12 i 18 mjeseci.

Najprije će se građane kroz anketu pitati za koje proizvode sumnjaju da bi mogli biti slabije kvalitete u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Potom će ekipa Hrvatske agencije za hranu uzeti uzorke tih proizvoda u Hrvatskoj i u Njemačkoj te ih odnijeti na analizu u neki od ovlaštenih laboratorija, ovisno o proizvodu i o tome što se točno analizom želi utvrditi.

Podaci će potom biti analizirani i javno objavljeni.