OHR: Šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH u isključivoj nadležnosti države

Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH, objavljeno je na Twitter nalogu Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), uz poziv domaćim vlastima da pitanje šuma mogu definisati donošenjem državnog zakona u Parlamentu BiH, što je u suprotnosti sa tvrdnjama političkih predstavnika iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koji smatraju da su šume, ali i druga javna dobra u vlasništvu entiteta, a ne države.

OHR je objavio na svom zvaničnom Twitter nalogu objavu koja bi se mogla nazvati “tvrdnja i stvarna činjenica”.

TVRDNJA: “Šume spadaju u nadležnost F BiH i Brčko Distrikta…. RS ima pravo da raspolaže svojom imovinom”.

ČINJENICA: Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH. To se pitanje stoga treba regulisati zakonom na državnom nivou koji treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Upravljanje šumama i šumskim zemljištem od strane entiteta i Brčko distrikta nije bilo predmet spora pred Ustavnim sudom. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, i stoga trebaju biti implementirane, poručili su iz OHR-a.

pic.twitter.com/S78N74JAde

— OHR BiH (@OHR_BiH) November 9, 2021

Ustavni sud BiH donio je ranije odluku kojom Zakon o šumama kojeg je usvojila Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. U apelaciji koja je prethodno podnešana Ustavnom sudu navedeno je da ovim zakonom Republika Srpska pokušava postati titular državne imovine, čime sa narušava Dejtonski mirovni sporazum.

To, ali i druga pitanja bila su uzrok sa član Predsjedništva BiH i de facto čelnik Republike Srpske Milorad Dodik najavi da će taj bosanskohercegovački entitet donijeti vlastite zakone, kojim će regulisati pitanje šuma, ali i osnovati entitetsku vojsku, obavještajnu službu i niz drugih agencija, a tim agencijama koje su sada u nadležnosti države BiH zabraniti rad na području tog entiteta, što je potaknulo jednu od najvećih političkih kriza u zemlji.

Brojni domaći i međunarodni analitičari ocijenili su da bi Dodikovi potezi mogli ugroziti teško stečeni mir u BiH, zaustavljen 1995. godine nakon četverogodišnjeg brutalnog rata.