BHRT
Tais: Klimatske promjene već živimo, potreban je sistem adaptacije
Povećanje temperature od jedan stepen laiku ne zvuči dramatično, međutim, o kakvoj se zabludi radi, Tais objašnjava na jednostavan način
Klimatske promjene posljednjih su dana, zahvaljujući samitu u Glazgovu, svjetska tema broj jedan. Danas se širom planete obilježava i Svjetski dan klimatskih promjena. Tim povodom gost “Jutra za sve” na BHRT-u bio je klimatolog Martin Tais, koji je govorio o tome šta ova pojava praktično znači, ali i o potrebi uspostavljanja sistema adaptacije koji će ljudima omogućiti da prežive.
Klimatske promjene su tu i na njih se treba adaptirati, rekao je Tais, ocijenivši da je priroda ove godine “pokazala svoje”.
Povećanje temperature od jedan stepen laiku ne zvuči dramatično, međutim, o kakvoj se zabludi radi, Tais objašnjava na jednostavan način.
“Ako se godišnja temperatura poveća za jedan stepen, naprimjer, u Sarajevu – šta to znači? Mi imamo 10 stepeni, jedan stepen je 10 posto, što znači da se 10 posto energije sunca više prima. A energija sunca je ogroman potencijal, negdje oko 300.000 heksadžula, to su ogromne jedinice. Sva energija koju mi na Zemlji godišnje trošimo i proizvodimo je samo 500 heksadžula, a ovo je 300.000.”, navodi Tais.
Prema njegovim riječima, kada se energija sunca koja dolazi na Zemlju poveća 10 posto, onda je to 30.000 heksadžula. Ako se sjetimo da na planeti trošimo samo 500, jasno je o kako velikoj razlici se radi.
To mora izazvati pojave sa efektom staklene bašte, kaže Tais, podsjećajući da gas ugljen-dioksid, CO2, koji je omotač Zemlje, ne dopušta da se energija koja padne na Zemlju – odbije natrag.
“Pokazalo se da na području Balkana i srednje Evrope uticaj klimatskih promjena izaziva poplave ili suše. Adaptacija na klimatske promjene znači sprečavati njihov uticaj. Kako? Jednostavno je, ali ti projekti stoje negdje u ladicama, napisani i treba ih razumjeti”, navodi on.
“Kad su velike poplave, trebamo čistiti korita rijeka, stvarati akumulacije za navodnjavanje, melioracioni sistem, provesti kanale. Zašto? Zamislite da smo na ovoj velikoj suši imali vode, mogli smo dobiti ljetinu i po. Ovako smo dobili pola ljetine”, rekao je, između ostalog, za BHRT Martin Tais.
