Nedostatak građevinskih dozvola skriva se iza “hitnih sanacija” i “modernizacija”

Deklarativni legalista, PDP-ov gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković usred grada kojim upravlja izvodi razne građevinske radove, fotografiše se i hvali po društvenim mrežama, a da za te poslove nema pribavljenu niti jednu građevinsku dozvolu. Izgradnju cjevovoda na Brkovića putu, sanaciju klizišta u Motikama, asfaltiranje ulica u Kuljanima i izgradnju puta u Preradima pokušao je, mimo Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske, da podvede pod „hitne sanacije“, redovna održavanja i modernizacije, piše Žurnal.

U tome mu je svesrdno pomogla Jelena Kos, šefica Odsjeka za puteve, jedina preostala članica Tima za reviziju i „stručnjak“ za sve režime – i prošle i sadašnje, a, vjerovatno, i buduće.

Kako gradonačelnikova pres služba i dalje odbija komunikaciju sa Žurnalom, pravnica Snježana Maleš iz Kancelarije za građane potrudila se da, krajnje pravnički nevješto, rastumači pa i zaštiti najnoviji javašluk.

KLIZIŠTE U NASELJU MOTIKE I VODOVOD NA BRKOVIĆA PUTU

Klizište u Motikama, rekla je, Gradska uprava sanira na osnovu projektno- tehničke dokumentacije firme „Geoput“ iz avgusta 2019. godine (vremena u kojem je Banjalukom vladao SNSD). Kako klizište ugrožava cestu, a po logici „navodnom empatijom zaobiđimo propise“, koristiće se samo dio gorepomenutog Zakona.

„Propisano je da u slučaju neposredne opasnosti bez građevinske dozvole mogu graditi objekti koji služe sprečavanju, odnosno otkalanjanju štetnih posljedica. U konkretnom slučaju, za sanaciju klizišta nije pribavljena građevinska dozvola“, stoji u dopisu Kancelarije koja komunicira s građanima.

Međutim, u članu 126. Zakona o uređenju prostora i građenju jasno piše:

„U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili drugih razaranja tokom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez građevinske dozvole mogu se graditi objekti koji služe sprečavanju, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.“

Kako u Banjaluci u posljednjih nekoliko godina, a svakako u taj period ulazi i klizište u Motikama, nije proglašeno stanje elementarne nepogode, tako je šefica Odsjeka za puteve Jelena Kos morala prvo da obezbijedi valjanu dozvolu pa tek onda da prione na posao. Zapravo, jedina elementarna nepogoda su izvođači i nadzorni organi, odgovorni za loše urađen posao.

Zanimljivo, i novoimenovani direktor banjalučkog „Vodovoda“ Predrag Duduković, kojeg je Stanivuković postavio u fotelju, priznao je da cjevovod na Brkovića putu nema dozvolu. Aludirajući valjda da su za sve krivi „oni prošli“, ne dovodeći u pitanje ove sadašnje, poručuje:

„Investicija je otvorena u novembru 2020. Prva privremena situacija koja je obuhvatila nabavku i isporuku cijevi datira iz decembra 2020. Radovi su završeni u oktobru 2021.“

Zaboravio je još da navede da je Draško Stanivuković na dužnost stupio 24. decembra 2020.

ASFALTIRANJE ULICA U KULJANIMA I PUT U PRERADIMA

Još 1. oktobra prošle godine Republički sekretarijat za raseljene i migracije i Grad, na čijem je čelu bio Igor Radojičić, zaključili su ugovor o sufinansiranju projekata izgradnje insfrastrukture. Za asfaltiranje ulica u naseljima Kuljani i Debeljaci odvojeno je 45.000 KM. Stanivuković je potom 19. marta ove godine za izvođača izabrao „Kozaraputeve“ prijedorskog tajkuna Dragana Čorokala, kojeg je gradonačelnikova desna ruka, odbornik Ivan Begić godinama prozivao za kriminal. Sve je koštalo i skuplje – 46.343,70 KM. Očito su našli zajednički jezik pa su 7. i 10. Kuljanska ulica asfaltirane, ali, priznala je Maleševa – bez dozvole.

Po ubjeđenju Jelene Kos, odgovorne za ove poslove, za modernizaciju saobraćajnica nisu potrebni nikakvi dokumenti. Istom logikom vodila se i kod asfaltiranja 21. Kuljanske ulice zavodeći je kao „redovno održavanje“. Pribavljanje dokumentacije za građenje nije bilo od naročitog značaja ni prošloj SNSD vlasti pa su asfaltirani putevi po selima za potrebe predizbornih kampanja. Put u Predima nikada nije imao dozvolu, a nema je ni sada kada je navlačenje 250 metara asfalta podvedeno pod, takođe, „redovno održavanje“, ali nelegalnog objekta.

Po ovom vjerovanju Kosove, ali svakako mimo Zakona, danas bi svako mogao da uzme bilo koju livadu, kaže da mu je namjera da je modernizuje i redovno održava i „pruži“ asfalt gdje mu je volja.

Međutim, zanimljivo je da zaštita „obične službenice“, kako je zove savjetnica za medije gradonačelnika Stanivukovića Tanja Vukomanović, ide do neslućenih nivoa. Na pitanje Žurnala ko je bio zadužen za nadzor nad ovim radovima ispred Grada, stiže odgovor sa pobrojanim inženjerima iz Odsjeka za puteve. Grad ponovo štiti Jelenu Kos, koja je svim tim inženjerima, u stvari, šefovala.

Nesavjestan rad u službi njoj i nije stran. Još polovinom aprila 2013. godine mediji su pisali da će Kosova, tada glavni inženjer za građevinarstvo u Odjeljenju za stambene i komunalne poslove i poslove saobraćaja, biti smijenjena te da joj prijeti krivična prijava. Razlog tome bilo je asfaltiranje Ulice Arčibalda Rajsa u Debeljacima.

Grad je tada za asfaltiranje 530 metara puta firmi „Energetik“ platio 190.000 KM, a Kosova je bila nadzorni organ ispred tadašnje Administrativne službe. Kontrolisala je i bila zadužena za tehnički prijem izvedenih radova i konstatovala da su dobro urađeni, iako je asfalt stizao hladan. Rupe su se pojavile odmah po završetku poslova, mještani Debeljaka digli su bunu, a „Energetiku“ je naređeno da o svom trošku popravi ogromnu štetu.

Za vrijeme tog istog SNSD-a očito je i pomilovana, a onda se stranci dokazivala na, na primjer, mostovima. Tokom prošle SNSD godine upravo stavka mostovi, po ugovoru sa firmom“Građenje Đurić“, koštala je 189.697,48 KM. Lokalna administracija nema nikakvu drugu, pa ni foto-dokumentaciju o ovim poslovima. U Odjeljenju za finansije postoji samo tabela, koju su nazvali „realizacija ugovora“. Odgovorna ispred Grada za nadzor bila je – Jelena Kos, sada borac protiv kriminala i korupcije u timu novog gradonačelnika.

Ovaj novac, kako smo otkrili, nije utrošen za obnovu mostova, već za prostiranje asfalta pred narod u izbornoj godini, a za potrebe kampanje SNSD-a.

U Gradskoj upravi Žurnalu je rečeno da je koncept ugovora sa „Građenjem Đurić“ u predmjeru i predračunu napravljen zbirno:

„…Pripremni radovi, zemljani radovi, betonski i ab radovi, radovi od čelika, hidroizolaterski i asfalterski, teskarski i ostali radovi i rade se prema predračunu iz ugovora, tj. prema vrsti radova, a ne prema objektima“.

Upravo sve zbirno iz ugovora ostavilo je prostora za malverzacije i trošenje namjenskog novca u druge svrhe i za drugačije interese.

OBIČNA SLUŽBENICA VLASNICA SAKRIVENOG STANA

Odjeljenje za finansije ima tek tabelu, koja nije dokaz da su mostovi obnovljeni, već da su pare potrošene. To isto Odjeljenje, kako je Žurnal nedavno pisao, ima i druge zanimljive podatke. Kosova je do prije pet mjeseci primala platu od 1.200 KM, kasnije 1.800. Njena plata nije opterećena kreditima, ali je članica Tima za reviziju, koja je godinama unazad bila nadzor nad gradskim poslovima, postala vlasnica nekretnine od 57,80 kvadratnih metara u zgradi na Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića. Zgradu je gradila firma „TBL Nekretnine“, a Kosova bila nadzor ispred uprave grada za nedostajeću infrastrukturu.

„TBL Nekretnine“ kvadrat stana u zgradi na broju 91 prodavale su za 2.800 KM.

57,80 x 2.800 = 161.840 KM

Uvidom u katastarske baze, vidi se da stan nije opterećen hipotekom. Takođe, Kosova je vlasnica još jednog stana u naselju Borik, nad kojim, takođe, nije upisana hipoteka, a nedavno je sanirana i njena porodična kuća.

Prije konačne potvrde Žurnalovih informacija, Grad Banjaluka mjesec dana izbjegavao je odgovore na pitanja naše redakcije u vezi sa angažmanom Kosove, prvo ne želeći da otkrije njenu ulogu u raspoređivanju stotina hiljada maraka iz javne kase, a sve pod krinkom Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH.

Tanja Vukomanović, savjetnica za medije gradonačelnika Stanivukovića, to je pravdala:

„Riječ je o običnim službenicima, koji ne žele da se povlače po novinama.“

Nakon što ih je Žurnal podsjetio da i „obične službenike“ finansiraju građani, odnosno da su stupanjem u javnu službu pristali da rade za javno dobro i u javnom interesu te da javni interes ima prevagu nad zaštitom privatnosti, iz Odsjeka za saradnju sa građanima stigla je potvrda da iza nepoznatih skupocjenih radova stoji upravo Kosova.