skrivanje kriminala i tržište za Ruse
Zašto Dodik formira entitetsku agenciju za lijekove? Ovo su dva glavna razloga
Dva su razloga zašto je Milorad Dodik izabrao upravo Agenciju za lijekove o medicinska sredstva BiH za hitno ukidanje njihove nadležnosti. Jedan je dekriminalizacija afere sa trgovinom i korištenjem industrijskog kiseonika, a drugi obećanje ruskim mentorima da će otvoriti tržište za njihove lijekove
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS čiji je formalni predlagač resorni ministar Alen Šeranić. Zakonom se ukida ovlast Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i prebacuje na buduću entitetsku. Ovo je svojevrsni “probni balon” predsjednika SNSD-a Milorada Dodika za najavljeni nizvraćanja nadležnosti sa državnih na entitetski nivo.
Postoji nekoliko razloga zašto je urgentno pokrenuta procedura razvlašćenja upravo za ovu nadležnost države Bosne i Hercegovine, piše Žurnal.
Kiseonik, industrijski ili medicinski?
Prvi je dekriminalizacija afere sa neovlaštenom trgovinom i korištenjem industrijskog kiseonika za liječenje pacijenata umjesto zakonom propisanog medicinskog kiseonika. Dodik je svjestan da bi istraga o stepenu čistoće kiseonika korištenog za liječenje pacijenata mogla rezultirati negativnom reakcijom javnosti u skoroj izbornoj godini. To je jedna sporna stavka, dok je druga valjanost dozvola za (pre)prodaju istog.
“Vi ministre i Vi predsjedniče NSRS ovim prikrivate zločin i kriminal”, konstatovala je u svom izlaganju poslanica PDP-a Jelena Trivić.
Dodatnu nervozu uzrokovalo je i nedavno hapšenje direktora Instituta za javno zdravstvo RS Branislava Zeljkovića i vlasnika firmi preko kojih je (nezakonito) nabavljana zaštitna medicinska oprema.
Sada je po SNSD-u, čitaj Dodiku, za sve kriva Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH koja je navodno trebala vršiti kontrolu cijelog procesa. Slijedom toga, trebala bi biti ukinuta i Republička uprava za inspekcijske poslove koja je zabranila trebinjskoj bolnici nabavku kiseonika od neovlaštenih dobavljača, a potom je pokrenuta “lavina” sličnih primjera u zdravstvenim ustanovama diljem Bosne i Hercegovine.
Upravo je šutnja o istom problemu u Federaciji BiH argument SNSD-ovoj vlasti da je istraga samim tim nepotrebna i u Republici Srpskoj, odnosno da treba verifikovati postojeće stanje. Na djelu je svojevrsna kampanja da je sve inicirano političkim razlozima, putem direktora Agencije Aleksandra Zolaka.
Znakovito, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić dopisom Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH upozorava direktora Zolaka na pogubnost tvrdnji kojim se dovodi u pitanje ispravnost kiseonika.
“Od Vas kao zdravstvenog radnika i direktora institucije koja, kao i Ministarstvo kojim rukovodim, u fokusu rada mora da ima zaštitu zdravlja građana, očekuje se da u ovoj situaciji učestvujete u iznalaženju rješenja za prevazilaženje problema, koji je evidentan ne samo u Republici Srpskoj, nego i u Federaciji BiH, a potencijalno pogađa sve ljude”, piše Šeranić.
Tako Šeranić traži prevazilaženje problema, za koje Dodik i svita tvrde da ne postoji!?
Dodikova “obaveza” uvoza lijekova iz Rusije
Pokazalo se da unatoč ispraznim istupima premijera RS Radovana Viškovića ponekad ipak treba poslušati šta izgovara. Višković je prije Dodika najavio potez koji ima za cilj ukidanje nadležnosti državne agencije, a sve “umotano” u “borbu protiv farmaceutskih lobija kako bi građanima obezbijedili bolje i jeftinije lijekove“.
“Radimo već na tome. Naše resorno ministarstvo već priprema dokumentaciju i mi ćemo registrovati farmaceutsku kuću, koja će biti sto odsto u vlasništvu Republike Srpske. Želimo da krenemo u borbu protiv farmaceutskih lobija. Naš cilj nije da se obračunavamo sa bilo kojom farmaceutskom kućom već da našim građanima omogućimo što bolje lijekove po što povoljnijim cijenama. To je naša misija i to nam niko ne može osporiti niti zabraniti”, rekao je 22. septembra Višković za Srpskainfo.
Višković je ovo izjavio neposredno nakon povratka iz Rusije gdje je imao sastanke s predstavnicima farmaceutske kompanije “Biocad”. Iz ove kompanije su se požalili na probleme pri dobijanju dozvole za promet lijekovima u Bosni i Hercegovini, da bi to Višković po povratku koristio kao argument protiv Agencije. Žurnal je pisao o načinu ulaska dva lijeka Biocada na tržište BiH i pritiscima na pojedince iz komisije koju je Dodik provodio u ime ruske firme.
Kako svoje mentore nije zadovoljio brojem odobrenih lijekova za uvoz, Dodik se okrenuo protiv Zolaka, zaboravljaući da mu je upravo on pomogao i za dozvolu uvoza navedena dva lijeka. Dodatno je Dodika razbjesnio i javni odgovor Zolaka kojim je odbacio optužbe na račun Agencije o uskraćenim dozvolama za promet kiseonikom firmi Tehnogas, gdje rukovodi Dodikov stranački pulen, bivši ministar unutrašnjih poslova Stanislav Čađo.
“Molim gospodina Dodika da nam svima predoči zahtjev za upis u registar veleprometa lijekova upućen od Tehnogasa Agenciji, jer ako kaže da Agencija za lijekove nije dala dozvolu, morala bi prije toga da dobije zahtjev za tu od Tehnogasa za tu dozvolu”, odgvorio je Zolak.
Dodik naravno svjesno obmanjuje javnost kako je pravilnik Agencije djelo kadrova PDP-a, iako je isti 2014. donio tadašnji ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, kadar SNSD-a.
Reakcija Visokog predstavnika Christiana Schmidta uslijedila je tek u vrijeme izglasavanja zakona u NS RS.
“Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske predstavlja ozbiljno osporavanje nadležnosti i nesmetanog funkcioniranja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Prema Ustavu BiH, entiteti su dužni u potpunosti poštivati Ustav i odluke državnih institucija, poput Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima BiH”, saopćeno je OHR-a.
Uzgred, Zakon koji je usvojila Skupština RS bi trebao biti pravosnažan tek nakon šest mjeseci, objavom u Službenom listu. Ostavljeno je dovoljno vremena da do tada isti postane bespredmetan eventualnom promjenom Dodikovog stava, ukoliko u to vrijeme bude još na vlasti.