BiH od EU 94 puta dobila ocjenu “no progress”, pravosuđe najslabija karika

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2021. godinu koji se rasprostire na 125 strana, na čak 94 mjesta spominje se sintagma “no progress” – bez napretka. Ovo je rekordan broj navedene ocjene za BiH od svih dosadašnjih izvještaja.

Piše: A. DUČIĆ

Gotovo da nema segmenta u kojem je BiH napravila određeni napredak. S druge strane, nažalost, isuviše je segmenata gdje, ne samo da nije došlo do napretka, već je zabilježen i nazadak. Kompletan izvještaj možete naći na ovome LINKU.

U državi u kojoj entitet Republika Srpska na političkom planu konstatno blokira državni nivo, a što je spomenuto i u izvještaju, dok politički subjekti u FBiH, vladajući, dobro „plivaju“ u modusu „status quo“, pravosuđe je ipak najslabija karika. Ovo je dodatno poražavajuće budući da je to jedini stub države koji je može izvesti na zelenu granu. Za sada ništa od toga.

– Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je potkopavati uživanje prava građana i borbu protiv korupcije. Pokazatelji korupcije dodatno su se pogoršali i svi nivoi vlasti pokazuju znakove političkog utjecaja koji direktno utječe na svakodnevni život građana. Selektivno i netransparentno krivično gonjenje slučajeva korupcije je nastavljeno, što utiče na javni interes, ali i poslovnu zajednicu i investitore – kaže se u izvještaju.

U izvještajnom periodu nastavljeni su se nizati nedostaci u pogledu nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti VSTV-a, a oni su dodatno pogoršali povjerenje u pravosuđe. Dodatna korupcija i optužbe protiv sada već bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, ističe se, kulminirale su njegovom ostavkom i imenovanjem novog predsjednika VSTV -a u februaru 2021. Nijedna od optužbi za korupciju nije bila valjana istražena od VSTV-a, što, kako se navodi, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.

BiH ima 1.024 sudija i 358 tužilaca, uključujući 77 predsjednika sudova i 18 glavnih tužioca, u prosjeku dakle 29 sudija i 10 tužilaca na 100.000 stanovnika, u odnosu na Evropski prosjek koji iznosi 21, odnosno 12.

Budžet za pravosuđe za 2020., uključujući VSTV iznosi 135,2 miliona eura (0,79% BDP -a). Dodijeljena sredstva ostaju nedovoljna za pokrivanje investicijskih potreba i poboljšanje pravosudnu infrastrukturu, jer se više od 85% budžeta troši na plate i naknade, konstatuje se u izvještaju.

– Napori su i dalje nedovoljni za uspostavljanje evidencije o proaktivnim istragama i krivičnim gonjenjima i pravosnažne presude za korupciju. Konkretno, napredak u predmetima na visokom nivou ostaje beznačajan i potrebno ga je ozbiljno pojačati. U slučajevima korupcije na visokom nivou, u 2020. godini, bilo je 14 naređenih istraga, 7 podnesenih optužnica i jedna osuđujuća presuda sa uslovnom osudom u slučaju bivšeg gradonačelnika Bihaća. Ovaj trend pokazuje da postoji alarmantno mali broj pravomoćnih osuđujućih presuda u visokoprofilnim predmetima – kažu u Evropskoj komisiji.