BiH ima ogromne turističke resurse, ali ključ uspjeha je u strateškom djelovanju

Turizam je važan uslužni sektor za Bosnu i Hercegovinu (BiH) – a mogao bi biti još važniji. Turizam je predstavljao 5,5 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. godini, što je bilo povećanje sa 4,1 posto u 2014. godini – istaknuto je u izvjеštaju Međunarodne finansijske korporacije, članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.

Svrha analize sektora, predstavljene u tom izvještaju, je pregled stanja turizma prije COVID-19, kao i definisati preporuke za daljnji razvoj. Njome se istražuju ponuda i potražnja, procjenjuje okruženje javnog i privatnog sektora i identifikuju mogućnosti, kao i ključna pitanja.

Analiza pruža smjernice o kratkoročnim strategijama koje mogu podržati zainteresirane strane iz privatnog sektora s njihovim najhitnijim potrebama u toku i nakon njihovog oporavka od pandemije COVID-19. Također, pruža preporuke za srednjoročnu izgradnju konkurentnijeg i ekonomski otpornijeg sektora.

U 2019. godini, turizam je predstavljao 50,3 posto ukupnih usluga, a izvoz putničkih usluga doprinio je 2,055 milijardi KM (oko 1,3 milijarde dolara) u istoj godini. Između 2014. i 2019. godine, prihodi ostvareni od stranih putnika, koji se smatraju djelatnošću izvoza usluga povećani su za 54,8 posto.

Kako je istaknuto u publikaciji, BiH ipak ima ograničene rezultate u pogledu direktnih stranih ulaganja (DSU) u turizam. Uprkos potencijalu sektora, udio turizma u ukupnim DSU je nizak budući da iznosi 1,02 posto.

Osim toga, od 2015. godine, nivoi DSU u turizam opadaju. COVID-19 teško je pogodio globalni sektor turizma. Konkretno, uticaj pandemije jasno se vidi iz platnog bilansa BiH. Izvoz putničkih usluga pao je za 65 posto u toku prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. Uticaj je još očigledniji kada se uporedi drugi kvartal 2020. godine s drugim kvartalom 2019. godine kada je izvoz putničkih usluga opao sa 590 miliona KM na 87,2 miliona KM (oko 53 miliona dolara), što je bio pad od 85,2 posto.

U posljednjih 25 godina prije COVID-19, BiH je bilježila brz rast dolazaka turista. Godišnji broj posjetilaca porastao je sa 115.000 u 1997. godini na više od 1,2 miliona u 2019. godini, što je bilo više nego desetostruko povećanje.

Međutim, kako se upozorava u tom izvještaju, čak i s tim rastom, sektor se suočava sa nizom posebnih ograničenja.

Između ostalih, poslovni subjekti suočavaju se s nizom uskih grla u pogledu izdavanja dozvola i propisa koja čine osnivanje i poslovanje turističkog poslovnog subjekta neprivlačnim. Upozorava se i na nepostojanje institucije na državnom nivou koja jedinstveno uređuje turističku djelatnost, koordinira subjekte i zainteresirane strane u turističkoj industriji i vodi državnu strategiju razvoja turizma, te nedostatak integriranog planiranja destinacija.

Naglašeno je i kako slab kvalitet podataka o potražnji i ponudi u sektoru onemogućava izradu informiranih politika i djelotvorno donošenje odluka koje mogu unaprijediti sektor kako bi bio koristan cjelokupnom stanovništvu.

– Iako BiH ima povoljan geografski položaj, nema adekvatnu niti kvalitetnu infrastrukturu što ograničava kretanje unutar zemlje na samo nekolicinu ikonskih mjesta kao što su Mostar i Međugorje, navodi se u izvještaju te dodaju kako predstavnici Ministarstva trgovine i turizma RS-a naglašavaju kako postoji nedostatak visokokvalificiranog ili certificiranog kadra u turističkoj industriji, što onemogućava razvoj i pružanje usluga.

U rezimeu izvještaja se sugerira kako u BiH, da bi zemlja oslobodila svoj puni potencijal za održiv i rezilijentan rast turizma, moraju postojati poticajni faktori, uključujući stabilno političko i ekonomsko okruženje, poticajno poslovno okruženje koje je racionalizirano i raspoloživost radne snage s neophodnim obrazovanjem i vještinama.

Navedene preporuke zasnovane su na kratkoročnim i srednjoročnim pristupima kojima se kombiniraju intervencije ne samo za unapređenje cjelokupnog poslovnog okruženja i promotivnog okvira, već se osigurava i adekvatan odgovor na izazove koje je prouzrokovala pandemija COVID-19.

U cilju provedbe kratkoročne strategije (strategije za oporavak od COVID-19) svi nivoi vlasti u BiH već su pokrenuli skup mjera koje su direktno povezane s uticajem krize COVID-19, kao što su pomoć kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, subvencije za jamčenje minimalne plate zaposlenicima u toku pandemije, moratorij na sva plaćanja do kraja 2021. godine – u cilju nastavka skupa fiskalnih mjera sa kojima je kriza prebrođena na njenom početku, uključujući odgodu otplate i restrukturiranje komercijalnih kredita.

Prema izvještaju, u 2020. godini pokrenuti su programi entitetskih vlada koje trebaju nastaviti implementirati politiku za podršku preduzećima sa problemima vezanim za kratkoročnu likvidnost, dok adekvatna državna finansijska pomoć treba osigurati punu implementaciju uspostavljenih programa kreditnih garancija.

Istaknuto je također kako u cilju razvoja održivog i produktivnog sektora, postoji potreba za unapređenjem nekoliko komponenti koje su ključne za sektor turizma. Te srednjoročne strategije zasnovane su na učinku sektora turizma u BiH, komparaciji s uporedivim i aspiracijskim zemljama, kao i procjeni postojećih ograničenja u usklađivanju s UNWTO-ovim Okvirom za inkluzivni razvoj zajednica kroz turizam iz 2020. godine. Cilj tog okvira je poticanje holističkog i integriranog pristupa inkluzivnom razvoju zajednica kroz turizam.

U tom kontekstu, BiH treba izraditi – za sve nivoe – strategiju koja služi kao praktična smjernica sa snažnim pristupom usmjerenim na tržište u kojoj su navedena ciljana tržišta, kao i definirani proizvodi koji se trebaju razviti i način za njihovo stavljanje na tržište.

U zaključcima izvještaja naglašeno je kako postoji veliki i rastući manjak kvalificiranih radnika u turizmu širom BiH što proizvodi hitnost za utvrđivanje neophodnih koraka za smanjivanje jaza između skupova vještina postojeće radne snage i neophodnih skupova vještina za realizaciju konkurentnih usluga i kvaliteta.

Autori izvještaja ističu kako na globalnom planu sektor prolazi kroz veliku promjenu jer pandemija i disruptivne tehnologije i druge promjene omogućavaju proširen pristup podacima, raznolike proizvode i nova kretanja potražnje. U tom kontekstu, dodaju kako ovo nije vrijeme za BiH da bude zadovoljna s jednostavnim vraćanjem u stanje prije COVID-a i da nastavi sa poslovanjem kao i obično.

– Ova vremena zahtijevaju posvećenost pružanju podrške sektoru u ostvarivanju ključnih ciljeva – kao što su unaprijeđena raspodjela koristi, zaštita okoliša, rezilijentnost i održivost – što se postiže kroz obnovljeni strateški fokus i usmjereno djelovanje. Ta posvećenost – i djelovanje u skladu s njom – moraju doći od svih zainteresiranih strana. Inovacije i promjene iziskuju vrijeme – međutim, BiH ima ogromne resurse i može pametno izgraditi kapacitete koji su joj potrebni. Ključ uspjeha je trajno i usklađeno strateško djelovanje kako bi se potakli ulaganja i unaprijedila konkurentnost turističke ponude – zaključuje se u izvještaju Međunarodne finansijske korporacije, članice Grupacije Svjetske banke, pod nazivom BiH Dijagnostika sektora turizma: Izazovi i mogućnosti za izvrsnost sektora.