Evropski parlament
Traže puno stroža pravila u saobraćaju, ovo su tri glavna zahtjeva
Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama
U rezoluciji Evropskog parlamenta o sigurnosti na cestama EU, prihvaćenoj u srijedu sa 615 glasova za, 24 suzdržana i 48 protiv, napominje se kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije teške povrede.
Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU u posljednjih godina stagnira te Unija nije ispunila svoj cilj da se u periodu od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi (stopa smrti na cestama pala je za 36%), napominje se, piše Index.hr.
Prema podacima Evropske komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milion stanovnika), a Rumunija je na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u prometu na milion ljudi. U Hrvatskoj je u 2020. na milion stanovnika bilo 58 poginulih, a prosjek u EU je 42.
Zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30% smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka.
Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama.
Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.
Zastupnici zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem saobraćajnih nesreća. Pozivaju države članice da uspostave nacionalne fondove za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.
Za pravilnu provedbu sljedećih koraka u politici EU o sigurnosti na cestama, europarlamentarci pozivaju Komisiju da ustanovi evropsku agenciju za cestovni promet kako bi se podupirao održivi, sigurni i pametni cestovni prijevoz.
Izvjestiteljica Evropskog parlamenta Elena Kountoura (Ljevica, Grčka) je istaknula: “Evropljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama. Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost te uz snažnu političku volju i primjereno finansiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostava nove Evropske agencije za cestovni promet”.